Zaborave na zakon čim uđu u BiH: Zašto su naši ljudi uzorni građani u drugim zemljama, a u svojoj ne

Koliko god godina proveli u inostranstvu, živjeći po evropskim standardima, naši ljudi se po povratku kući vraćaju starim navikama poput pravljenja divljih deponija, nepropisnog parkiranja ili davanja mita, zato što im naš sistem to omogućava, smatraju stručnjaci.

Posljednji podaci Svjetske banke pokazuju da u BiH više ne živi gotovo polovina njenih stanovnika, koja se iselila mahom u dijelove Zapadne Evrope. Dakle, stotine hiljada naših ljudi živi vani poštujući propise, pravila, bez svakodnevne korupcije, mita i nepotizma.

Stručnjaci godinama govore kako mnogi ljudi rođeni i odrasli u BiH, nakon odlaska u neku drugu zemlju prestaju sa starim navikama, brzo prihvataju drugačiji način života, pravila i novu svakodnevicu.

Od bacanja smeća i opušaka, preko vezanja pojasa i prekomjerne brzine, pa sve do utaje poreza i davanja mita, stvari su koje naši ljudi u inostranstvu uglavnom ne rade, ponašajući se kao da to nikada nisu ni radili.

Kao da nisu isti ljudi

Međutim, svi smo nekoliko puta mogli da vidimo komšiju ili sugrađanina koji po povratku iz uređene zemlje u kojoj poštuje sve zakone, nastavlja po starom čim se vrati kući. Sliče stvari primijetila je i Sanja V, naša sagovornica koja 8 godina živi i radi u Austriji, te često svjedoči upravo ovom fenomenu.

– Imam komšiju koji 12 godina živi u Švajcarskoj, a kada god je u Banjaluci smeće odvozi na deponiju van grada, što mu ne pada na pamet da uradi tamo. Takođe, kada god putujem busom iz Austrije, stajemo na nekoliko odmarališta. Vjerujte, u Sloveniji nikome ne pada na pamet da pepeo ili ostatak cigare baci pored kante i nikom nije teško da ide na drugi dio odmarališta i zapali cigaretu. Čim uđemo u Bosnu, cigareta se pale odmah po izlasku iz busa, a tu se ostavljaju i opušci. Kao da se ne radi o istim ljudima – isprčala je Sanja.

Kaže da je njena prijateljica platila kaznu od 700 evra, jer djeca na zadnjem sjedištu nisu bila vezana. Od tada uvijek veže pojas, međutim djeca ga skidaju čim pređu granicu BiH.

“Kod Švabe ne smije tako”

Mnogo puta smo na našim ulicama mogli da vidimo nepropisno parkirano vozilo sa stranim tablama, propraćen čestim kometarima „kod Švabe ne bi smio ovako“. Da stvarno ne bi smio ništa slično pokazuje i sljedeći primjer.

– Znam čovjeka koji je otišao da živi u Njemačku i nije znao gdje stanari njegove zgrade odlažu smeće. Danima je nosio malo izvan naselja i ostavljao negdje pored puta. Nakon što je nekoliko puta to uradio, na kućnu adresu mu je stigla kazna. Radnici su svaki put po smeću tražili nešto što upućuje ko to radi, dok nisu našli na jedan od njegovih računa preko koga su saznali o kome se radi – ispričala je naša sagovornica.

Ovdje nema kazni

Dok mi ljude koji krše pravila dok su u svojoj zemlji, a u tuđoj poštuju, često nazivamo bezobraznim, bahatim i licemjernim, stručnjaci za taj fenomen imaju samo jednu riječ – sistem.

Sociolog Esad Bajtal objašnjava da su ljudi svjesni kakvu će kaznu dobiti kada prekše zakon u Njemačkoj, kao i da je vjerovatno neće dobiti ako ga prekrše ovdje.

– Kad naši ljudi dođu u uređene sisteme i vide zakone koji kažu da će svako dobiti ono što je zaslužio, onda se oni trude da zasluže nešto dobro. Kada dođu ovdje, pa vide da se mogu ponašati kako god hoće, jer se tako ponaša i politika, odnosno sistem, onda i oni sebi dozvoljavaju taj luksuz – objašnjava Bajtal.
Naglažava da se upravo zato ljudi pravila drže na Zapadu, a ovdje se ponašaju haotično.

Sistem oblikuje ljude

– Sistem je onaj koji oblikuje ljude. Ako je sistem pokvaren, ljudi će biti isti takvi. Lagaće, izbjegavaće, gaziće preko leševa, sve će uraditi da za sebe pribave malu korist. Mi često znamo ljude na Zapadu nazivati primitivnima, ali to su ljudi koji žive po pravilima i poštuju zakon, jer su svi u istoj igri i shvataju da kad svi poštuju sva pravila da je svima najbolje tako. Ovdje je prvo pravilo izdati pravila i ponašati se samovoljno, haotično, te slijediti bezakonje kako bi doši do kile mesa – objašnjava on.

Bajtal zaključuje da je čovjek biće koje se formira i kroz spoljnji uticaj i uticaj sredine, što pokazuje primer naših ljudi u inostranstvu, kao i stranaca kod nas.

– Ali, nisamo mi sami. Tokom ovih 30 godina, na našu nesreću, gledamo to da stranci, bez obzira da li su civili, grupe ili bilo šta drugo, počinju da se ponašaju na isti način kao što se mi ponašamo ovdje. Dakle, kada vidi da mu sve može proći, a da zato nema odgovornosti, on zaboravi pravila i društvo u kome je odrastao i brzo se prilagodi našem modelu – zaključio je Bajtal.

“Nije Zapad pametniji, nego uređeniji”

Direktor Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine i profesor sociologije Drago Vuković smatra da fenomen naših ljudi koji se drugačije ponašaju vani, a drugačije u svoj državi nije rezultat nečeg novog što su oni tamo vidjeli.

– Imamo pojavu da se naši ljudi vrlo lako zaljubljuju u kulturne vrijednosti, odu u jednu zemlju i onda im se čini da su oni svi sto godina ispred nas, pa kad dođu ovdje pokušavaju da se drže toga. S druge strane, imamo ljude koji odu tamu, ponašaju strogo po pravilima tih zapadnih zemalja, od radne discipline, slobodnog vremena, bacanja opušaka… a kada dođu ovamo polako se vraćaju na naše tradicije i običaje – objašnjava Vuković.

Dodaje da su svi ljudi u svijetu prilično isti, te da su male sociološke i mentalne razlike nebitne, jer se ljudi ponašaju onako kako sistemi dozvoljavaju.

– Kažu da ljudi na Zapadu poštuju državu jer su bolji ljudi… Ne. Poštuju državu zato što moraju, sistem ih tjera da poštuju pravila, jer postoje zakoni koji su jednaki za sve i obavezuju sve ljude. Dakle, nisu ljudi na Zapadu obrazovaniji i pametniji nego imaju uređen sistem – objasnio je Vuković.

 

 

 

 

 

(srpskainfo.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime