Podaci Centralne banke BiH pokazali su da je u 2016. godini nastavljen kontinuiran pad agregiranih cijena roba i usluga. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o zabrinjavajućem podatku koji pokazuje da ukupna ponuda nadmašuje potražnju u BiH.
U godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2016. godinu piše da su deflatorni pritisci, prisutni od trećeg kvartala 2013. godine, ojačali u prvom i drugom kvartalu 2016. godine tako da su prosječne potrošačke cijene u 2016. godini zabilježile pad veći za osam baznih bodova od pada cijena zabilježenog u 2015. godini.
“Deflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježena u 2016. godini iznosila je 1,1 odsto. Kretanje cijena posmatrano na godišnjem nivou pokazuje da su cijene od augusta 2013. godine konstantno u padu. Izuzetak su oktobar 2014. godine, kada je zabilježen neznatan godišnji rast cijena (0,1 odsto), i novembar iste godine, kada je zabilježeno mirovanje cijena (0,0 odsto)”, piše u Izvještaju Centralne banke BiH.
Dodaju da se u posljednjem kvartalu 2016. godine bilježi značajno usporavanje pada cijena slijedom kretanja cijena u odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata te prijevoza, prema čemu je evidentno da se u narednom periodu očekuju inflatorni pritisci, ponajviše zbog kretanja vanjskih cijena (nafte i hrane).
Grubo pojašnjeno, deflacija je pojava tokom koje cijene počinju padati i koja se negativno odražava na trgovinu s obzirom na to da se proizvodi slabije kupuju, a samim tim i gomilaju. U konačnici, zbog prevelike ponude, a premale potražnje trgovci su prisiljeni još više snižavati cijene da bi se rješavali robe, što uzrokuje loše finansijsko stanje u firmama, koje se na kraju odrazi i na porast stepena siromaštva.
Prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH, koji se odnose na period januar-septembar 2016. godine, jedini odjeljak koji je doveo do usporavanja deflacije su alkoholna pića i duhan zbog ranijeg povećanja akciza na duhan i cigarete.
Zastupnica u Predstavničkog domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević upozorila je nakon sjednice Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH kako su građani naše zemlje prošle godine bili još siromašniji.
“Imamo izvještaj Centralne banke BiH koji kaže da smo prošle godine bili još siromašniji i da je kupovna moć stanovništva pala. Prošle godine smo imali deflaciju od 1,1 odsto, a kada imate deflaciju to znači da ljudi ne mogu kupovati, a oni bi da im daju nove namete poput povećanja akciza na naftu”, rekla je Pandurević.
O deflaciji u BiH razgovarali smo s profesorom monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženanom Đonlagićem koji nam je kazao da se potrošači ne bi trebali radovati pojavi deflacije u bh. ekonomiji.
Zašto je pad cijena proizvoda loš po ekonomiju
“Razlog je jednostavan. Pad opšteg nivoa cijena donosi drugi problem u ekonomiji u odnosu na rast. Mi bismo se trebali zabrinuti isto kao i kod pojave inflacije, jer i deflacija stvara ekonomske probleme. Od njene dubine i trajanja zavisi kakvi su ti problemi. Deflacija je znak da nema odgovarajuće potražnje za robom i uslugama u domaćoj ekonomiji”, rekao je Đonlagić.
Kako kaže, deflacija se pojavljuje jer dolazi do pada potrošnje, što u prijevodu znači da dolazi do pada životnog standarda građana. On ističe da će kao rezultat definitivno biti smanjena ponuda, što u kombinaciji s padom potrošnje znači manja ulaganja, manju proizvodnju radnih mjesta i više otpuštanja radnika.
“Ukoliko se deflacija zadrži u srednjoročnom periodu, ona će još više produbiti pad zaposlenosti, što će dalje smanjivati tražnju i potrošnju, čime se zapravo stvara začarani krug. Pad tržišta nekretnina je vrlo čest okidač deflacije jer hipoteke služe kao kolaterali za kreditno tržište. Smatram da je deflacija opasnija za privredu od recesije i inflacije, jer je u ekonomiji poznato da je teško izaći iz dugotrajne deflacije koja jede i uništava proizvodni sektor”, kazao je Đonlagić.
Objasnio nam je da pad cijena u ekonomiji krije pogubne posljedice za privredu, jer to je jasan znak da odstoji stagnacija privrednih aktivnosti u zemlji, odnosno da nema razvoja. Đonlagić ističe da iznos od 1,1 odsto zapravo znači da je deflacija negativna jer je ispod nule.
Komercijalne banke ne finansiraju realni sektor, već samo vlade
“To je znak da je bh. ekonomija već ušla u deflaciju i to je vrlo opasno. Ljudi očekuju pad cijena, a kada ljudi očekuju pad cijena onda postaju manje voljni trošiti novac, što dovodi do pada potrošnje. Dalje, pad potrošnje dovodi do pada BDP-a. Ako se nastavi period deflacije plaća i cijene će početi padati. Plaće mnogo sporije padaju od cijena, ali padaju izuzev u slučaju masovne nazaposlenosti. Mi znamo da u BiH još uvijek imamo masovnu nezaposlenosti i onda dolazimo u situaciju da ljudi prihvataju koju god plaću samo da im je poslodavac ponudi”, rekao je Đonlagić.
Ocijenio je da izvještaj Centralne banke BiH govori da se pojava deflacije produbljuje tako da se već može konstatovati da je bh. ekonomija duboko ušla u deflaciju. Kako kaže, to pokazuje da ne odstoji apsolutno nikakav razvojni element u ekonomiji BiH.
“To znači da su i banke smanjile plasman novca i sredstava realnom sektoru. One su se okrenule finansiranju vlada putem kupovine trezorskih zapisa. Podaci su zabrinjavajući i taj signal treba ozbiljno shvatiti. On pokazuje da je bh. ekonomija u dubokoj krizi”, rekao je Đonlagić.
Kako kaže, ovi podaci govore da su građani BiH siromašniji nego 2015. godine i da je njihov standard u konstantnom padu.
Na drugoj strani Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u 2016. godini prikupila je rekordan iznos prihoda od indirektnih poreza i to ukupno šest milijardi i 638 miliona KM. Đonlagić ističe da se s oprezom trebaju analizirati ti podaci, odnosno da je potrebno analizirati kakav je trend povrata PDV-a.
“Ne treba uzimati u obzir samo podatak koliko je prikupljenih poreza. Potrebno je vidjeti koliki je iznos povrata PDV-a, a nakon toga koliko je neto prikupljenih poreza. Nema nikakve dileme da iznos PDV-a puno generiše potrošnja u javnom sektoru. Kada bi se dublje analiziralo vjerovatno bi se došlo do zaključka da tu potrošnju generišu sistemi javnih preduzeća”, kazao je Đonlagić.
(glassrpske.com)
