Intervju sa Božidarom Jovićem: O “ugovorcima”, donacijama, magnetnoj rezonanci i Gradskom stadionu

Objavljujemo intervju sa Božidarom Jovićem, predsjednikom UG „Demos“ Brčko distrikt BiH, u kojem smo se dotakli stanja u civilnom sektoru, uloge civilnog sektora u Brčko distriktu BiH i projekta „STOP nezakonitom zapošljavanju u javnom sektoru“ koje ova organizacija realizuje od januara 2022. godine.

Nula49: Gospodine Joviću, da li je uloga civilnog sektora u kreiranju javnih politika u Brčkom danas veća nego što je bila ranijih godina?

- Reklama -

Uloga civilnog sektora u kreiranju javnih politika je i danas simbolična, baš kao i prethodnih godina. Uz tendenciju promjene koja se ogleda u sve jačem pritisku međunarodne zajednice, prvenstveno mislim na OHR i supervizora, iskreno se nadam i većem učešću civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika. Ali i tu moramo biti oprezni jer ponekad od strane različitih udruženja stižu nerazumni i megalomanski zahtjevi koji nisu u skladu sa pozitivnim zakonima, evropskim standardima i strategijama kojima treba da se unaprijedi određeni sektor. Najsvježiji primjer je Odjeljenje za sport, kulturu i turizam koje popušta pod pritiskom sportskih kolektiva da se novac i dodjeljuje i pravda netransparentno, mimo zakonom propisanih normi.

n49: Šta konkretno mislite pod tim? Ima li takvih slučajeva i u ostalim odjeljenjima Vlade Brčko distrikta BiH?

Konkretno mislim na uvođenje termina „donacije“ kojim je ove godine podijeljeno 2/3 novca namijenjenog neprofitnim organizacijama, a koji, po nama, nema utemeljenje u Zakonu o budžetu i trenutno je siva zona trošenja budžetskog novca. Istakao sam tu činjenicu u autorskom tekstu nakon kojeg je reagovao i Supervizor koji je upozorio na netransparentnost, no nedugo zatim 2 odjeljenja Vlade Brčko distrikta BiH su ponovo objavila javne pozive za dodjelu donacija. I ta praksa se nastavlja i danas, bez obzira što je jedino oblast dodjele sredstava putem projekata i programa kvalitetno definisana kroz Poglavlje 6 Zakona o budžetu u kojoj je aktivno učestvovao OHR.

Dodjela sredstava putem donacije mora biti izuzetak, a ne pravilo prilikom finansiranja neprofitnih organizacija. Donacija ima opravdanje ako je odbojkaški klub ušao u evropsko takmičenje i trebaju mu dodatna sredstva za nastupajuće troškove, kik-bokser se plasirao na evropsko prvenstvo, umjetnik dobio poziv da napravi izložbu, KUD treba da ide na smotru folklora i slično. No i samo finansiranje putem donacija mora biti i zakonski i podzakonski uređeno da bi bilo primjenjivo, što trenutno nije slučaj. Prilikom trošenja budžetskih sredstava neprofitne organizacije moraju poštovati ista pravila kao i sav javni sektor, od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH i Zakona o platnim transakcijama Brčko distrikta BiH, do pravdanja putnih troškova putnim nalozima i plaćanja poreza i doprinosa za agažovana lica. Pozivamo političare da zajednički štitimo budžetski novac koji pripada svim građana, a ne interese sportskih kolektiva i pojedinih udruženja koji su navikli da bahato troše naš novac u svoju korist, a na našu štetu.

n49: Trenutno realizujete projekat „STOP nezakonitom zapošljavanju u javnom sektoru“ koji se tiče velikog broja angažovanih lica po ugovorima van radnog odnosa u javnom sektoru, takozvanih „ugovoraca“. Šta nam možete reći o ovoj problematici u Brčkom?

Ovih dana ćemo uputiti inicijativu svim parlamentarnim strankama i Vladi Brčko distrikta BiH u kojoj ćemo zatjevati tri krucijalne dopune Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju Brčko distrikta BiH, a koje se upravo tiču zapošljavanja u ovom odjeljenju u kojem je unazad nekoliko godina radilo najviše „ugovoraca“. Konkretno, tražićemo garantovanje osnovnih radničkih prava za zaposlene po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, a koja ostvaruju njihove kolege koji imaju ugovore na određeno i neodređeno vrijeme. Takođe, u praksi se čini velika nepravda prema licima koja su evidentirana u Zavodu za zapošljavanje, a koja ne mogu dobiti šansu da rade ukoliko nisu članovi neke političke organizacije ili nemaju neku drugu vezu za posao. „Ugovorce“ sa Zavoda direktno bira šef odjeljenja, a Vlada Brčko distrikta BiH daje saglasnost, što je idealan korupcijski okvir.

Javna je tajna da svaka stranka koja čini vlast ima „svoje ugovorce“, i u javnoj upravi, i u javnim preduzećima. Ova praksa se mora promijeniti na način da se definišu kriterijumi od strane Zavoda za zapošljavanje koji će izraditi socijalno odgovoran i pravedan pravilnik na osnovu kojeg će se rangirati lica evidentirana u Zavodu, i kada dođe red na vas, vi ćete dobiti šansu da radite u struci. Napominjem da se ovdje radi o ugovorima van radnog odnosa za koje nije predviđena konkursna procedura. Treća dopuna se odnosi na usklađivanje Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju Brčko distrikta BiH sa članom 54 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini na način da onemogućimo rad i dalje zapošljavanje licima koja su u trenutku sticanja diplome završili neakreditovanu visokoškolsku ustanovu. Na ovaj problem redovno ukazuje i neformalna grupa „STOP neakreditovanim fakultetima“ koja je aktivna i u Brčkom. Niko od nas ne želi da mu dijete uči neko ko je završio fakultet koji nije akreditovan i čija diploma u trenutku sticanja nije validna. Takođe, potrebno je izvršiti dodatne provjere diploma svih zaposlenih u Odjeljenju za obrazovanje, identifikovati lica koja imaju diplome sa neakreditovanih visokoškolskih ustanova u trenutku sticanja diplome i sa istima prekinuti radni odnos. Osnovni zadatak ove inicijative je vraćanje povjerenja građana u institucije i ustanove Brčko Distrikta. Nadamo se da tako razmišljaju i donosioci odluka.

n49: U junu ste bili na studijskom putovanju u San Dijegu kao član delegacije BiH, a tema odlaska je bila borba protiv korupcije. Kakva iskustva nam donosite?

Korupcija je problem svakog društva, bez izuzetka. Borba protiv korupcije u SAD je sistematska, od učešća organizacija civilnog društva i građana, do FBI i drugih agencija, u zavisnosti od vrste korupcije i štete po zajednicu. Tema studijskog putovanja je bila korupcija u zdravstvenom sektoru, ali sami alati za borbu protiv korupcije su univerzalni i primjenjivi u svim sektorima. Temelj su kvalitetni zakonski normativi, ozbiljan i sinhronizovan rad policije, različitih agencija, tužilaštva i sudova i aktivno učešće civilnog sektora koji prijavljuje koruptivne radnje.

Kod nas, nažalost, ne postoji sistematska borba protiv ove bolesti društva i često se dešava da više informacija o koruptivnim radnjama državnih službenika i nosioca funkcija čujete u kafani i na ulici nego od institucija koje su plaćene našim novcem da istražuju i procesuiraju korupciju. Javna tajna je da ne možete dobiti posao u javnom sektoru bez političke, rodbinske ili neke druge veze, da se tenderi javnih nabavki štimaju za podobne firme, da se za novac kupuju glasovi na izborima. Istrage o korupciji u Brčkom trebaju raditi istražitelji sa nivoa BiH i nezavisni istraživački novinari ako želimo rezultate. Brčko ima perspektivu da bude najpoželjnija destinacija za strane investitore, ali investitori ne žele da ulažu u lokalnu zajednicu u kojoj pravila određuju korumpirani službenici i političari. Velike evropske i američke kompanije se povlače iz Rusije, zašto neka od njih ne bi došla upravo u Brčko?!

n49: Tokom ove i prethodne godine ste imali susrete sa visokorangiranim međunarodnim zvaničnicima, o čemu ste razgovarali sa njima?

Imali smo niz sastanaka sa međunarodnim zvaničnicima od kojih bi istakao sastanak sa bivšim ambasadorom SAD u BiH gospodinom Nelsonom , sastanak sa sadašnjim ambasadorom SAD u BiH Majkom Marfijem, američkim senatorima Odbora za spoljne poslove Krisom Marfijem i Džin Šejhin, senatorom Odbora za oružane snage Tomom Tilisom, kao i sastanak sa zamjenicom šefa misije u Ambasadi SAD u BiH gospođom Deborom Menuti i direktorom Kancelarije za BiH agencije INL gospodinom Stivenom Gleiserom. Takođe, sastali smo se i sa ambasadoricom Njemačke gospođom Margaret Uber i specijalnim izaslanikom Bundestaga za Zapadni Balkan gospodinom Mihaelom Sarazinom. Pored ovih sastanaka, imali smo i sastanke sa Supervizorom za Brčko distrikt BiH gospodinom Skenlanom. Teme sastanaka su bile opšta situacija u BiH, Brčko distriktu BiH i borba protiv korupcije. Složili smo se da su korumpirani službenici i političari najveća kočnica razvoja Brčko Distrikta, a primjere svakodnevno osjećamo na svojoj koži.

Javna nabavka magnetne rezonance za potrebne JZU „Zdravstveni centar Brčko“ je ponovo pala, političari ne mogu da se dogovore oko trase autoputa kroz Brčko Distrikt ne poštujući stav struke, a gradski stadion će biti na kraju skuplji od sarajevskog „Koševa“. UG „Demos“ Brčko je dobilo veliku podršku na ovim sastancima da nastavi sa aktivnostima borbe protiv korupcije i praćenja reforme javne uprave. Uključivanje organizacija civilnog društva i građana u procese donošenja odluka je od krucijalne važnosti i trudićemo se da budemo korektiv vlastima u našoj lokalnoj zajednici. Naš cilj je partnerska saradnja sa Vladom Brčko distrikta BiH i zajednički rad na izgradnji boljeg i pravednijeg društva.

n49: Vidite li svjetlo na kraju tunela?

Živimo u prelijepom dijelu svijeta, imamo prirodna bogatstva, rude, planine i more, plodno zemljište, pitku vodu, šume, a i prirodne katastrofe su rijetkost. Jedini krivci zašto smo u tunelu smo mi sami jer očigledno biramo pogrešne ljude na prava mjesta. U poređenju sa Austrijom ili Švajcarskom, možemo reći da nam je dosta lošiji životni standard, ali ako se uporedimo sa zemljama Azije i Afrike, mi smo za njih Austrija i Švajcarska. Tunel je dug i trebaće nam još mnogo godina da izađemo iz njega, a svjetlo koje iz njega vidim je Evropska unija. Ili je to možda voz…

 

 

 

 

 

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime