Brčko: Broj učenika manji za 1.000

Školske klupe širom Bosne i Hercegovine ostaju prazne. Iz godine u godinu, sve je manje učenika i u osnovnim i u srednjim školama. Podaci su već postali alarmantni, pa je na primjer u Federaciji BiH, kako su preračunali sindikalci, u pet godina “nestalo” 62 škole.

Osnovni razlozi su kako pad nataliteta, tako i sve češći odlasci, mahom mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, uglavnom zbog besperspektivnosti. Osim konstatovanja tog stanja iz godine u godinu, čini se da niko ništa i ne poduzima da se situacija promjeni.

U područnim školama širom Bosne i Hercegovine posebno se osjeća drastičan pad broja učenika. Ni brčanska “Jedanaesta osnovna škola” Gornji Zovik u tome nije izuzetak. Direktor ove škole Nenad Ivanović, koji u toj školi radi već dvadeset i pet godina, kaže da su ranije upisivali od 100 do 120 novih đaka svake godine.

“Škola obuhvata šest mjesnih zajednica. Tako da za sljedeću godinu, mi uzimamo podatke o upisu broja učenika koji će pohađati predškolsko. Za 2019./ 2020. godinu, imamo ukupno tri nova učenika za šest mjesnih zajednica”, objašnjava Ivanović.

Ove godine u dvije područne i centralnu “Jedanaestu osnovnu školu” Gornji Zovik upisali su 11 prvačića. U jednoj područnoj niti jedno dijete, u drugoj dvoje i u centralnoj školi devet učenika.

“Prije dva dana nam je došao roditelj, koji vodi učenika prvog i učenika šestog razreda u Njemačku. Veliki je trend odlaska ljudi”, priča za RSE direktor Nenad Ivanović.

Posmatrajući period unazad osam godina, u Distriktu Brčko bilo je više od sedam hiljada učenika, a sada je 5.960. Bez obzira na to u Brčkom nije zatvorena niti jedna od 15 osnovnih škola.

“S tim što od tih petnaest škola imamo jednu školu koja povećava broj učenika. To je Prva osnovna škola, i u tom razdoblju gledano, od 2010. do 2018. ona je povećala broj učenika za 200. Međutim, sve druge škole su smanjile broj učenika, od 300 pa recimo do pet učenika”, objašnjava Mara Matkić, šefica Pododjeljenja za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.

Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Za sociologa Jusufa Žigu potpuno je logično što se bilježi drastičan pad broja učenika u školama, s obzirom na sve ono šta je prethodilo u poslijeratnom bh. društvu – od demografskih promjena pa do nestabilne političke situacije, zbog čega se mladim ljudima ne pruža šansa za bolju budućnost u BiH.

“Tu je situacija vrlo jasna. Treba se samo okrenuti za 180 stepeni u vođenju politika u ovoj zemlji, ako se žele zaustaviti takvi negativni demografski trendovi, odnosni krenuti naprijed. To znači da se uozbilje oni koji rukovode ovom zemljom. Da javno mnijenje počne – od nedozvoljavanja, opiranja od javnog govora, činjenja onoga kako smo se do sada ponašali – da dođemo do ambijenta življenja u kojem će svako morati da se odgovorno ponaša”, kaže Žiga.

“U svemu tome”, dodaje Žiga, “mora prevladati najvažnija stvar”.

“A to je činjenica da se zna i uvaži da je mladi čovjek najveća dragocjenost koje jedno društvo može imati. Prema tome, da bi tu dragocjenost mogao zadržati, moraš pružiti šansu tom mladom čovjeku, stvoriti mu pretpostavke za poželjan život ovdje”, smatra sociolog Jusuf Žiga.

 

 

 

 

 

 

 

(TIP/Izvor: RSE/Autorica: Aida Đugum)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime