Vasilići najveći uzgajivači breskve na Majevici: Kad može rađati na Fruškoj gori, može i kod nas

U podmajevičkom selu Maleševci, zaselak Vasilići, nalaze se najveće plantaže breskve u sjeveroistočnom dijelu BiH.

Na nadmorskoj visini, ne većoj od 300 do 400 metara, nekoliko kilometara vazdušne linije od velikog dimnjaka ugljevičke termoelektrane, nalaze se plantaže sa kojih će ove godine biti ubrano oko 50 tona kvalitetne breskve, sorte „glorija“ i „maja“. Izgleda pomalo nevjerovatno, jer, kvalitetnu breskvu uglavnom smo viđali u Hercegovini.

Radivoje Vasilić (82) ne krije zadovoljstvo činjenicom da je za sebe i svoje sinove, Mlađena i Miodraga, obezbijedio siguran izvor prihoda za život.

-Imali smo plantaže šljive, jabuke, a na uzgoj breskve odlučio sam se negdje oko 1975. godine, kada sam na Fruškoj gori vidio velike plantaže breskve. Sam sebi rekoh, kad mogu oni, možemo i mi. Trenutno pod breskvom imamo dva hektara, sa oko 2.000 stabala, i 1,5 hektara pod šljivom. Imamo zasade breskve stare četiri, ali i 12, pa sve do 17 godina. Dok nove zasade podižemo, stara stabla, nakon dvadesetak godina eksploatacije, vadimo. Zajedno sa sinovima održavam voćnjake, organizujem berbu i plasman robe na bijeljinsku Kvantašku pijacu. Veliki problem nam predstavlja nedostatak sistema za zalijevanje i zaštita sa mrežama, u slučaju grada. To su za nas krupne investicije. Na više parcela teško je sve to organizovati“.

Radivoje kaže da je godinama proizvodio šljivu i prodavao je na pijacama širom bivše Jugoslavije, od Splita, Zagreba, Ljubljane, Maribora, pa do Banata u vojvodini. U Banatu, davne 1975. godine, primijetio je kvalitetnu breskvu i zaključio da je podneblje Fruške gore i Majevice identično po svim geografskim karakteristikama.

– Rekoh sam sebi, što i mi ne bi uzgajali breskvu. Nabavim sadnice i krenem sa prvih 200 stabala. U početku sam puno učio o sadnji, zaštiti, kalemljenju. Prve godine moje sadnice su narasle metar i po. Već druge godine imale su po dva do tri ploda na stablu. U trećoj godini po stablu sam imao po deset kilograma ploda. Danas  stabla u punom rodu daju od 25 do 35 kilograma ploda.

Starija stabla daju po pedesetak kilograma. Trenutno imamo oko 1.400 stabala u punom rodu. U uzgoj breskve u međuvremenu su se uključili i rođaci. Bez dobre zaštite i tretiranja na bazi bakra i sumpora, plod brzo truli. Konkurencija na tržištu je velika, cijene padaju, ali, sa kvalitetnom robom može se nešto i zaraditi“, kaže Radivoje Vasilić, najveći uzgajivač breskve u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

(semberskenovine.ba)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime