spot_img

Tramp o kraju rata: Putin i Zelenski se mrze, a Ukrajina će imati drugačije granice

spot_img
spot_img

Donald Tramp je ocenio da su rat sa Iranom i rast cena goriva uticali na izborni rezultat republikanaca

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da je Republikanska stranka izgubila više od 40 mesta u Predstavničkom domu i najmanje sedam mesta u Senatu zato što se biračima „nije dopao rat” sa Iranom niti vrtoglavi rast cena gasa koji je on izazvao, kao i da će na narednim predsedničkim izborima možda podržati kandidata republikanaca, a možda i neće.

Tramp je u emisiji „60 minuta” za televiziju Si-Bi-Es rekao da veruje da je glavni razlog za poraz republikanaca na srednjoročnim izborima koji su održani 3. novembra to što on „nije bio na glasačkom listiću” i sugerisao je da je njegovo učešće u predizbornoj kampanji republikanaca „približilo mnogo ljudi” glasanju za tu stranku.

On je na predizbornom skupu, dan pre srednjoročnih izbora, često pozivao svoje pristalice da zamišljaju da je on na glasačkom listiću.

„Mislim da nisu glasali, zaista. Mislim da nisu glasali. Mislim da im se u nekim slučajevima nisu sviđali kandidati. A to je, znate, njihovo pravo”, rekao je Tramp.

Tramp je rekao da će „verovatno”, ali „ne nužno”, podržati naslednika, odnosno kandidata republikanca na narednim predsedničkim izborima 2028. godine, za koje se razmatraju aktuelni potpredsednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio.

On je naveo da osim Rubija i Vensa, koji su potencijalni kandidati republikanaca za naredne predsedničke izbore, „postoje i neki senatori koji su odlični”.

„Možda ću se uključiti, a možda i neću. Ne znam. Možda je bolje da se ne uključujem. Mislim da bi to igralo veliku ulogu ako bih se uključio, jer je moj kapacitet podrške bio veoma jak”, rekao je Tramp.

Najavio je da planira da nastavi da koristi svoje pravo da donese odluku o pomilovanjima pre nego što napusti funkciju.

„Ne želim da dobri ljudi koji služe ovoj zemlji i obavljaju sjajan posao provedu ostatak života, kao što sam ja morao četiri godine, braneći se od radikalnih levičarskih ludaka, od ljudi koji su bili veoma gadni i podli. Nameravam da izdam ogroman broj pomilovanja”, kazao je Tramp.

On je kazao da ne očekuje da će pokušati pravno neproveren manevar samopomilovanja, ali da „to svakako nije nerazumno”.

Na pitanje o pomilovanjima koje je ranije dao učesnicima nereda 6. januara 2021. godine, koji su ispred Kapitola napali policajce, Tramp je rekao da je to uradio iako je „bilo nekih koji su bili grubi”, zato što su „bili grubi i prema njima”.

Govoreći o ekonomiji u Sjedinjenim Američkim Državama i izveštaju o zaposlenosti koji je objavljen neposredno pre intervjua, a koji je bio bolji nego što se očekivalo, Tramp je rekao da su „brojke fenomenalne” i da je ekonomski učinak njegove administracije bio „fenomenalan”.

„Donosimo brojke koje nikada ranije nisu bile omogućene”, rekao je Tramp, govoreći o penzionom fondu 401(k), koji sponzorišu poslodavci, a za koji je rekao da je „na svom istorijskom maksimumu, i to za mnogo više”.

Prema njegovim rečima, o ekonomskom boljitku koji je obezbedila njegova administracija nije se dovoljno govorilo u javnosti, ali će Amerikanci „to primetiti u naredna dva, tri, četiri meseca”.

Na pitanje da li će otpustiti nekoga nakon poraza republikanaca na srednjoročnim izborima, Tramp je odgovorio potvrdno.

„Očekujem, da. Malo. Volim svoj kabinet, možda ću napraviti nekoliko promena”, zaključio je Tramp.

„Ne bih oprostio svojim neprijateljima čak i ako bi to bio uslov da odem u raj”

Američki predsednik Donald Tramp rekao je da „mrzi neke od svojih neprijatelja” i da će ih „uvek mrzeti”, ističući da im ne bi oprostio čak i ako bi to bio uslov da nakon smrti ode u večni raj.

Tramp je u emisiji “60 minuta” na televiziji Si-Bi-Es, na pitanje da li bi oprostio bivšem direktoru Federalnog istražnog biroa (FBI) Džejmsu Komiju i liderki demokrata u Senatu Nensi Pelosi, ili bilo kome prema kome je izražavao mržnju tokom prethodnih godina, ako bi to bio uslov da ode u raj nakon smrti, rekao da to ne bi uradio, zato što je reč o „izuzetno nepoštenim ljudima”.

„Pa to onda ne bih bio stvarno ja, zar ne? Odgovor je ne, želim da budem iskren, ne. To su izuzetno nepošteni ljudi, veoma loši ljudi, veoma loši za našu zemlju. Verovatno to ne mogu da uradim, ne, jer mrzim neke od svojih neprijatelja i uvek ću ih mrzeti”, rekao je Tramp.

Na pitanje šta misli da se dešava kada neko umre, Tramp je odgovorio da očekuje da će on otići u raj.

„Ja sam religiozna osoba, tako da teoretski idem u raj”, zaključio je Tramp.

„Rat traje pet godina jer se Putin i Zelenski mrze”

Predsednik Donald Tramp izjavio je da „mržnju” između ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsednika Vladimira Putina smatra jednom od glavnih prepreka za rešavanje rata u Ukrajini. Tramp je odgovarao na pitanja Rosa Dautata sa televizije Si-Bi-Es njuz sa svojim obećanjem da će okončati sukob – obećanjem koje je često ponavljao tokom svoje nedavne kampanje.

Na pitanje šta smatra najvećom preprekom miru u ratu koji sada ulazi u petu godinu, Tramp je odgovorio: „To je bila mržnja između Zelenskog i Putina. Da sam ja bio predsednik, ovaj rat nikada ne bi ni počeo. Šanse za to su bile ravne nuli. Ali on je ipak počeo, a ja sam ga nasledio. Verujem da smo veoma blizu postizanja sporazuma.”

Na pitanje da li više veruje jednoj ili drugoj strani, Tramp je odbio da da direktan odgovor. „Radije ne bih da govorim o tome, ali sa obe strane imam dobre odnose. Verujem da će se ovaj rat završiti, i to uskoro. A jedini razlog zbog kojeg će se završiti sam ja. Između predsednika Putina i predsednika Zelenskog vlada ogromna mržnja”, dodao je on.

Dautat je potom primetio da su osećanja Zelenskog verovatno razumljiva, s obzirom na to da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

„Pa, jeste. Ali već prilikom njihovog prvog susreta, bilo je mnogo nepoštovanja prema Rusiji. Tako da neću ništa da kažem”, odgovorio je Tramp.

„Hajde da to postavimo ovako: tokom moje četiri godine mandata nije bilo rata, a ne bi ga ni bilo – iako je Putin to veoma želeo.”

„Ukrajina će imati nešto drugačiji oblik”

Kada je novinar izrazio nadu i očekivanje da će se sve na kraju završiti postojanjem slobodne i nezavisne Ukrajine, Tramp je sugerisao da bi ta zemlja nakon mirovnog sporazuma mogla imati izmenjene granice.

„Mislim da će se to dogoditi. Ali na kraju će ishod biti… Ukrajina nešto drugačijeg oblika”, rekao je Tramp, otvoreno aludirajući na teritorijalne ustupke i preraspodelu ukrajinske teritorije u zamenu za mir.

„Ne planiram da eskaliram rat sa Iranom, niti da smenim Hegseta”

Američki predsednik Donald Tramp rekao da ne planira da eskalira rat sa Iranom, nakon što su završeni srednjoročni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da ne planira da smeni ministra odbrane Pita Hegseta. Tramp je za emisiju „60 minuta” naveo da „ne želi” da ekalira rat sa Iranom i da „misli da nema razloga” za to.

Na pitanje da li ministar odbrane Pit Hegset treba da ostane na toj funkciji nakon izbora, s obzirom na to da se ocenjuje da su republikanci izgubili srednjoročne izbore zbog rata sa Iranom, Tramp je kazao da ima poverenja u Hegseta i usprotivio se pozivima demokrata da se šef Pentagona smeni.

„Žele da ga smene. Veoma nepravedno. Imali smo dva rata, dobili smo oba. Pobedili smo u Venecueli, pobedili smo u Iranu”, istakao je Tramp.

Na pitanje da li bi promenio odluku da napadne Iran da je znao kakve će to posledice imati za republikance na izborima, i da li bi to ponovo uradio, Tramp je odgovorio „nedvosmisleno da”, navodeći da je zbog američkog napada iranska konvencionalna vojska oslabljena i da je njihov nuklearni program unazađen.

„Mislim da će, istorijski gledano, ovo biti veoma dobra odluka. Da li je to dobra odluka za danas i sutra? Možda ne? Ali moram da se držim onoga što je ispravno za našu zemlju. Ako bi stekli nuklearno oružje tokom mog mandata, bio bih mnogo gore osuđen nego što se dogodilo. Činjenica da sam oduzeo nuklearno oružje Iranu neće biti dobra, kratkoročno. Ali dugoročno, mislim da će biti veoma važna”, istakao je Tramp.

On je izrazio uverenje da je Iran blizu postizanja sporazuma sa SAD, ali je ocenio da ishod izbora pruža malo nade u to.

Od septembra, Iran i SAD su se uglavnom uzdržavali od većih napada, mada su SAD početkom ove nedelje pokrenule niz ograničenih odbrambenih udara na iranske mete.

„Nije tačno da kao predsednik dajem prioritet svojim finansijskim interesima”

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da nije tačno da tokom svog predsedničkog mandata daje prioritet sopstvenim finansijskim interesima, i naveo je da je politika deportacije migranata „i pomogla i odmogla” republikancima na srednjoročnim izborima, koje su izgubili.

„Imam kompaniju. Moji sinovi vode kompaniju. Teško im je reći, ‘nemojte više ništa da radite četiri godine jer sam ja predsednik'”, rekao je Tramp u emisiji „60 minuta” za televiziju Si-Bi-Es.

Na pitanje da prokomentariše izveštaj Forbsa prema kojem je neto vrednost njegovog bogatstva naglo porasla od kada se vratio u Belu kuću, Tramp je rekao da je neto vrednost bogatstva porasla i kod svih drugih.

„Skoro da ne posvećujem vreme svojoj neto vrednosti. Nije me briga. Imam mnogo novca, mnogo više nego što sam ikada mislio da ću imati. I pretpostavljam da se uvećao. Čak ni sam ne znam”, kazao je Tramp.

Tramp je najbogatija osoba koja je obavljala predsedničku funkciju u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegovo bogatstvo je poraslo za milijarde u poslednjih nekoliko godina, delimično zahvaljujući poduhvatima u kriptovalutama njegove porodice, dok ankete pokazuju da mnogi birači veruju da on predsednik daje prioritet svojim ličnim poslovnim interesima dok je na funkciji.

Govoreći o deportacijama imigranata, Tramp je rekao da je ta politika „i pomogla i odmogla” republikancima na srednjoročnim izborima koji su održani 3. novembra, na kojima su demokrate osvojile ubedljivu većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu Kongresa.

„Mislim da sam dobio ocenu A+ za zatvaranje granice. Za izbacivanje ljudi, dobijam veoma visoke ocene za izbacivanje loših”, kazao je Tramp.

On je dodao da je problem stvorilo to što su u SAD primljeni i „ljudi koji su imali dobre poslove”, ali su ilegalno ušli u zemlju, zbog čega bi trebalo da budu deportovani.

„Sada postoji veliki deo zemlje koji misli da ih treba iseliti. I postoji veliki deo zemlje koji misli da bi im trebalo dozvoliti da ostanu ako su dobri ljudi koji rade u firmi za uređenje pejzaža, ili rade u hotelu, ili rade nešto drugo, zar ne? A u nekim slučajevima, plaćaju porez. Mislim da je bilo preteško”, rekao je Tramp.

Tramp je rekao i da bi „voleo da uradi nešto po pitanju imigracije” sa demokratama u Kongresu.

Tramp o NLO: Vojni piloti su mi pričali o veoma čudnim pojavama, nije teorija zavere

Američki predsednik Donald Tramp priznao je da je tokom sastanaka sa vojnim pilotima, i tokom prvog i tokom drugog predsedničkog mandata, od njih čuo „stvari koje su veoma čudne”, kada je reč o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), navodeći da nije reč ni o kakvim teoretičarima zavere.

Tramp je u emisiji „60 minuta” za televiziju Si-Bi-Es rekao da se jedno od najčešćih pitanja koja dobija odnosi na ono što vojska naziva neobjašnjivim fenomenima, koji su poznatiji kao „neidentifikovani leteći objekti” (NLO).

„Nisam baš veliki vernik, ali sam sedeo u Ovalnom kabinetu, u prvom i malo u drugom mandatu, sastajući se sa pilotima Ratnog vazduhoplovstva koji su zaista dobri, solidni ljudi. To nisu ljudi za koje biste rekli da su teoretičari zavere. I rekli su mi stvari koje su veoma čudne”, kazao je Tramp, koji nije izneo više detalja o tim razgovorima.

Američki predsednik je ranije ove godine potpisao izvršnu naredbu kojom se nalaže da se objave osetljivi dokumenti o viđenjima NLO-a, što je navelo Pentagon da otkrije fotografije, video-zapise i istraživačke izveštaje o neobjašnjivim, često neobičnim objektima koje su na nebu videli vojni piloti tokom prethodnih godina.

 

 

(politika.rs)

 

 

 

spot_img

Povezano

spot_img

Poslednja vijest

spot_img
spot_img