Svakodnevica čovječanstva zavisi o pet morskih prolaza

Nezgoda u Sueckom kanalu je pokazala koliko čovječanstvo zavisi o pomorskom saobraćaju, a to smo vidjeli na primjeru “Ever Givena”, kontejnerskog megabroda koji je nekoliko dana blokirao Suecki kanal.

Taj incident izazvao je ekonomske štete mjerene u desetinama milijardi dolara.

Prestanak saobraćaja kroz neki od važnijih kanala ili tjesnaca, koji su krvotok svjetske trgovine, neizbježno znači gubitak na vremenu i materijalni gubitak zbog kašnjenja u isporukama.

Načina da se to izbjegne nema jer svaka alternativna ruta može značiti i sedmice kašnjenja.

Uprkos prilično spektakularnom povratku željeznice koja danas ponovo ima primat u kopnenom prevozu tereta, ipak je pomorski prevoz i dalje najisplativiji te prednjači u količinama prevezenog tereta.

Pomorski je prevoz danas uvjerljivo najzastupljenija grana saobraćaja, čemu je svakako pridonijelo i širenje globalne trgovine.

Svjetska trgovinska organizacija navodi da se više od 80 odsto svjetske trgovine odvija brodovima. Uz puno veće brodove nego prije, pomorske su trgovinske rute danas i sigurnije zbog primjene novih tehnologija poput GPS-a. Kao trajne kvalitete ostaju cijena i fleksibilnost. Pomorski prevoz u svijetu danas najviše zavisi o pet ključnih prolaza – Sueckom kanalu, Hormuškom tjesnacu, Malajskom prolazu, Panamskom kanalu i Bosforu i Dardanelima.

Ljudi kanale kao sredstvo povezivanja ili navodnjavanja kopaju već barem 6.000 godina, najstariji su datirani u 4000. godinu prije Hrista, služeći u Mesopotamiji upravo za navodnjavanje. Kanali su imali jako važnu, gotovo nezaobilaznu ulogu u razvoju civilizacije. A čovjek ih je kopao i kako bi povezao dva dijela svijeta između kojih je put inače trajao sedmicama.

Suecki kanal

Jedan je od tih kanala svakako i Suecki kanal u Egiptu koji je prošle sedmice bio jedna od glavnih vijesti zbog situacije s “Ever Givenom”. Deset godina je trajala gradnja najkraćeg vodenog puta između Evrope i Azije, njegovom je gradnjom upravljao Francuz Ferdinand Marie de Leseps između 1859. i 1869. godine. Dug je 164 km, a s pripadajućim dodatnim kanalima ukupno 193,3 km. Kako brodovi imaju sve dublji gaz, Suecki kanal se neprekidno proširuje i produbljuje. Plovan je za brodove korisne nosivosti do 240.000 tona. Lani je kroz njega prošlo 19.000 brodova, prosječno 51,5 dnevno, te ukupno 1,17 milijardi tona tereta.

Panamski kanal

Panamski je kanal u najužem dijelu Srednje Amerike, na Panamskoj prevlaci, takođe umjetan, spaja Atlantski i Tihi okean, odnosno Karipsko more s Panamskim zalivom.

I taj je kanal gradio upravo De Leseps. Prvi je brod kanalom prošao 1914. godine. Tokom 2015. kanalom je prošlo 13.870 brodova, s ukupno 340,8 miliona tona tereta. Prihodi od Panamskog kanala postupno su rasli s 0,7 milijardi dolara (2000.), na 2 milijarde dolara (2008.), do oko tri milijarde danas.

Hormuški tjesnac

Hormuški tjesnac je najvažnija tačka svjetskog prevoza nafte, tzv. choke point, mjesto čijim zatvaranjem dolazi do snažnog poremećaja na tržištu. Riječ je o morskom prolazu koji spaja Persijski zaliv s Omanskim zalivom koji leži između južnog Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te omanske eksklave Musandama.

Koliko je geostrateški značajan taj prolaz širok od 39 do 96 km govori i to da njime prolazi oko 25 odsto svjetske nafte koja se tankerima prevozi iz Persijskog zaliva. Količine nafte koje ondje prolaze nevjerojatne su, svaki dan 14 tankera preveze 17 miliona barela nafte. Prema procjeni američkog ministarstva energetike, to je 35 odsto svjetskog prevoza nafte morem. Prije tri godine ta se količina i povećala na 21 milion barela dnevno. S obzirom na okruženje, nije čudno da istorija bilježi nekoliko većih sukoba u tom tjesnacu. Tankerski rat između Iraka i Irana 1984., američku operaciju “Bogomoljka” 1988., ali i rušenje iranskog putničkog aviona Airbus A300 s 290 putnika i članova posade. Sam je tjesnac gotovo redovno tema u kontekstu američko-iranskih sukoba.

Malajski prolaz

Nije ništa manje opasan ni Malajski prolaz između Malezije i Indonezije, ali ne zbog komplikovanih međunarodnih odnosa, već zbog – pirata. Taj oko 830 km dug i do 215 km širok prolaz između Malajskog poluostrva i ostrva Sumatre u najužem dijelu širok je samo 2,8 km. Uprkos stalnoj piratskoj prijetnji, to je i dalje morski put s najgušćim saobraćajem na svijetu. Govori se o čak 25 odsto cjelokupne svjetske pomorske trgovine, dnevno oko 2.000 brodova. Bilo je već planova o novim rutama kako bi se smanjio pritisak na taj prolaz, ali to će se postići tek uspostavom novih naftovoda i plinovoda koji će biti dio kineskog Novog puta svile.

Bosfor

U Sredozemlju je iznimno važan prolaz Bosfor dug 31 km, a na mjestima širok samo 730 metara. Pogotovo je važan jer povezuje luke Crnog mora s onima u Sredozemlju. Godišnje kroz njega prođe 48.000 brodova te je jedan od najprometnijih i najkomplikovanijih prolaza.

Tri puta je prometniji od Sueckog te čak četiri puta od Panamskog kanala. Geopolitički, Bosfor je ključan za Rusiju čijih čak 38 odsto nafte prolazi baš njime. A slično je i s naftom iz Azerbejdžana i Kazahstana.

 

 

 

(vecernji.hr)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime