Novo ubrzanje rasta cijena u Evropi dolazi u trenutku kada Republika Srpska bilježi pad industrijske proizvodnje i slabiji izvozni rezultat. Poskupljenje energenata moglo bi dodatno opteretiti domaću privredu, koja se već suočava sa nepovoljnim kretanjima u proizvodnji i spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Prema najnovijim podacima Evrostata, godišnja inflacija u evrozoni u septembru je dostigla 3,8 odsto, u odnosu na 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto u istom mjesecu prošle godine. Ista stopa zabilježena je i na nivou Evropske unije. Najizraženiji pritisak dolazi iz energetskog sektora, gdje su cijene u evrozoni bile 18,8 odsto više nego godinu ranije, nakon rasta od 14,3 odsto u avgustu. Ovakva kretanja mogla bi da zakomplikuju monetarnu politiku Evropske centralne banke (ECB). Ako se rast cijena pokaže trajnijim nego što se očekuje, referentne kamatne stope mogle bi duže ostati na povišenom nivou, a njihovo povećanje ne može se isključiti u slučaju novih pritisaka. To bi se moglo odraziti i na euribor, od kojeg zavise kamate na dio kredita sa promjenljivom kamatnom stopom.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju finansijski problemi velikih evropskih ekonomija. Javni dug Francuske dostigao je oko 3,595 milijardi evra, odnosno 119 odsto bruto domaćeg proizvoda. Taj pokazatelj sam po sebi ne znači da je dužnička kriza neizbježna, ali visoka zaduženost i političke teškoće u donošenju budžetskih mjera sužavaju prostor za reakciju u slučaju novog ekonomskog udara. Šire finansijske nestabilnosti u evrozoni mogle bi se odraziti i na uslove zaduživanja, investicije i tražnju na tržištima od kojih zavise domaći izvoznici.
Republika Srpska u takav period ulazi sa slabim rezultatima industrije. Prema podacima Zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u avgustu bila je 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je za period januar-avgust zabilježen pad od 7,2 odsto. U odnosu na jul, desezonirana proizvodnja smanjena je 9,2 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da domaća industrija već ima problem sa održavanjem proizvodne aktivnosti. Ako troškovi energije i prevoza dodatno porastu, preduzeća će teže čuvati konkurentnost, naročito na izvoznim tržištima na kojima se nadmeću sa proizvođačima iz većih ekonomija.
Spoljnotrgovinski rezultati takođe ukazuju na nepovoljan odnos uvoza i izvoza. Od januara do avgusta ove godine Srpska je izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je uvoz dostigao oko 5,32 milijarde maraka. Izvoz je smanjen 0,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvoz povećan 7,8 odsto. Deficit je iznosio oko 1,85 milijardi KM, dok je izvozom pokriveno 65,2 odsto uvoza. Ukoliko energenti i sirovine iz inostranstva dodatno poskupe, uvozni račun mogao bi biti veći, dok slabiji izvoz ograničava mogućnost da se taj pritisak nadoknadi većim prihodima sa stranih tržišta. To je posebno važno za privredu koja veliki dio proizvodnje i poslovanja vezuje za evropsko tržište.
Domaći elektroenergetski sektor predstavlja još jednu tačku rizika. Zastoj RiTE “Ugljevik” zbog problema sa snabdijevanjem ugljem i njegovom eksploatacijom mogao bi povećati rashode “Elektroprivrede Republike Srpske” ako nedostajuće količine struje budu morale da se nadoknađuju kupovinom na tržištu. Konačan efekat zavisiće od trajanja zastoja i cijena po kojima bi električna energija bila nabavljana. Iz Vlade Republike Srpske saopšteno je da do marta neće biti poskupljenja električne energije za domaćinstva, dok će cijena za privredu biti povećana. Takav ishod znači da bi preduzeća mogla prva osjetiti dodatni pritisak na troškove poslovanja, dok je za domaćinstva najavljeno zadržavanje postojećih cijena u navedenom periodu.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević kaže za “Glas Srpske” da rast cijena energenata ima značajan inflatorni potencijal. Uticaj će, prema njegovim riječima zavisiti od trajanja geopolitičkih sukoba, poremećaja u snabdijevanju i brzine prenošenja troškova goriva na proizvodnju i transport.
– Moguće mjere za ublažavanje ovih pritisaka su smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrola trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole – poručio je Mlinarević.
Na mogućnost daljeg rasta cijena nedavno je ukazala i Centralna banka BiH koja procjenjuje da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. mogla dostići 4,1 odsto. U ovoj procjeni izdvojen je rizik od rasta cijena energenata, ali i mogućnost da se poskupljenje hrane sa vremenskim odmakom prenese sa inostranog na domaće tržište.
Za Republiku Srpsku ključno pitanje biće koliko će dugo trajati spoljni poremećaji i da li će domaća privreda uspjeti da ih podnese bez dodatnog slabljenja proizvodnje i izvoza. Kombinacija skuplje energije, viših troškova električne energije za privredu i potencijalno skupljeg zaduživanja mogla bi usporiti investicije i ograničiti prostor za rast zarada. Domaćinstva će posljedice najviše osjetiti ako se ti pritisci odraze na cijene osnovnih proizvoda i usluga.
NEDOVOLjAN RAST PLATA
Prosječna neto plata u Srpskoj u avgustu ove godine iznosila je 1.695 maraka, dok je sindikalna potrošačka korpa dostigla 2.936, pa je zarada pokrivala svega 57,7 odsto potreba četvoročlane porodice. U odnosu na 2020. godinu, kada je prosječna plata iznosila 956 maraka, zarada je nominalno porasla za gotovo 77 odsto. Ipak, rast cijena umanjio je stvarni dobitak građana, dok najveći dio porodičnog budžeta i dalje odlazi na hranu, za koju je u avgustu trebalo izdvojiti oko 1.354 marke.
UPOZORENjA
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard rekla je da će inflacija u evrozoni ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom prve polovine 2027. godine, prvenstveno zbog rasta cijena energenata, dok je istovremeno upozorila na posljedice sukoba na Bliskom istoku i neizvjesnost u globalnoj trgovini koji bi mogli da uspore privredni rast. Prema njenom mišljenju, treba očekivati da će više cijene energenata zadržati ukupnu inflaciju znatno iznad cilja tokom prve polovine 2027, kao i da će se postepeno preliti na baznu inflaciju i inflaciju cijena hrane.
(Glas Srpske)
