spot_img
spot_img

Kako se bijes Nijemaca prelio u traktorske kolone

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Nemačka privreda tone u recesiju, a u 2022. godini zabeležen je najveći porast broja migranata u Nemačkoj u istoriji. Poljoprivrednici blokirali drumove, a železničari štrajkuju…

Hiljade nezadovoljnih poljoprivrednika blokira glavne saobraćajnice širom Nemačke, štrajk su počeli i železničari blokiravši tako gotovo ceo železnički saobraćaj, većina Nemaca podržava zahteve seljaka, a nemačka privrede tone duboko u recesiju…

Šta se to događa u Nemačkoj?

„Stvarno sve više liči na generalni štrajk. Nismo imali generalni štrajk u Nemačkoj od 1906. godine. Ministar ekonomije je za dlaku izbegao, recimo, fizički obračun sa zaista ljutom gomilom demonstranata prošlog vikenda. To su scene koje do sada nismo videli u Nemačkoj, kaže Karsten Nikel, zamenik direktora za istraživanje u firmi Teneo.“

„Očigledno ulazimo u ključnu izbornu godinu, zar ne? Tri regionalna državna izbora i izbori za Evropski parlament, tako da mislim da to ne sluti na dobro“, napominje Nikel, prenosi Si-En-Bi-Si.

U 2022. godini zabeležen je najveći porast broja migranata u Nemačkoj u istoriji, ovaj rekord objašnjava se izbijanjem rata u Ukrajini. Savezni zavod za migracije i izbeglice objavio je da je te godine u Nemačku stiglo 2,7 miliona ljudi, dok je istovremeno emigriralo 1.2 miliona. Dakle broj izbeglica je povećan za milion i po samo u jednoj godini.

To je najveći priliv još od 1950. godine od kada se vodi evidencija.

Bugarski politikolog Ivan Krastev tvrdi da se u Nemačkoj razvio mentalitet: „Menjajte svet, ali ne i moj stil života.“

Očigledno je da poslednji događaji pokazuju da Nemačka nije bila spremna za krize i šokove. Ni za rat u Ukrajini kao ni njegove posledice Nemačka takođe nije bila spremna.

Kada je u decembru ta tzv. „semafor-koalicija“ došla na vlast, njeno obećanje je glasilo: promeniti Nemačku, ali bez gubitka blagostanja, podseća Dojče vele.

Čak je i transformacija privrede i društva u klimatski neutralne trebalo da bude moguća bez gubitka blagostanja. To je trebalo da se finansira sa 60 milijardi evra koje nisu bile potrošene za vreme pandemije korone. Ali, Savezni ustavni sud je to u novembru 2023. proglasio neustavnim. Sad nemačkoj vladi nedostaje novca.

Već nakon izbijanja rata bilo je jasno da ona ne može da održi svoje obećanje. Nakon obustave dotoka jeftinog ruskog gasa, cene su delimično eksplodirale i privreda je zapala u recesiju. Gubitak blagostanja oseća se svuda.

U takvoj situaciji svaka dodatna štednja doživljava se kao preveliki teret. Jedni su zbog toga umorni i slomljeni, drugi besni na vladu.

Kada je savezni kancelar Olaf Šolc za Novu godinu posetio područja pogođena poplavama, suočio se s čistom mržnjom. Vređali su ga dovikujući mu da je „lažov“, „izdajica naroda“ i „kriminalac“.

Posebno su ljuti bili poljoprivrednici kojima bi trebalo da budu ukinute subvencije. Oni zato po čitavoj Nemačkoj blokiraju puteve, traktorima dolaze u gradove i blokiraju saobraćaj protestujući na taj način protiv planova vlade.

Prema jednom istraživanju iz 2016, Nemci su bili narod u EU koji je najmanje bio sklon populističkoj politici. Izgleda da se to promenilo. Društvo se polarizovalo, kaže publicista Albreht fon Luke iz časopisa „Listovi za nemačku i međunarodnu politiku“. Stavovi se sve više približavaju političkim ekstremima, Nemačka pokazuje „tendencije podele i razdora“, oprašta se od društva saglasnosti i pretvara u „nekulturu spora“, kaže Fon Luke.

Slično, iako ne toliko dramatično, stvari vidi i Ursula Minh, direktorka Akademije za političko obrazovanje Tucing. „Mislim da ne bi trebalo da govorimo o podeli društva na dva jednaka dela, ali vidim da rubna područja društva postaju sve veća“, kaže politikološkinja u izjavi za Dojče vele.

Kao što su trenutno poljoprivrednici. Ali i Sindikat mašinovođa. To su dve jake interesne grupe koje svojim akcijama mogu da parališu čitavu zemlju. Za Lukea su protesti poljoprivrednika primer toga da „svako gleda samo na sebe“.

„Seljaci su postigli to da vlada odustane od gotovo svih mera, ali se i dalje bore kako bi progurali sve do poslednjeg zahteva“, kaže Minh.

Ursula Minh smatra da je uzrok protesta poljoprivrednika to što su oni preopterećeni. S jedne strane finansijski, jer je najpre trebalo da subvencije budu brzo ukinute, „a da ljudi nisu imali mogućnost da se pravovremeno na to pripreme“. Ali, oni su osećali i da su zaobiđeni, jer se pre odluke nije s njima i njihovim udruženjima razgovaralo. „Osećaju se kao gurnuti u zapećak rub i misle da se ne uzima u obzir to koliko su oni zaista važni.“

Kad je početkom 2023. procurila informacija da vlada namerava što je pre moguće da zabrani grejanje na lož-ulje i gas, i da propiše instalaciju toplotnih pumpi, javno zgražavanje bilo je ogromno. Naročito je palo poverenje u ministra privrede Habek iz redova Zelenih, a i popularnost vladajućih stranaka dramatično je pala.

Mnogi, međutim, stvari vide drugačije. Stranka koja od toga najviše profitira je Alternativa za Nemačku (AfD). Podrška toj partiji kontinuirano je rasla. U Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu, gde se u septembru ove godine održavaju pokrajinski izbori, AfD je najjača stranka, ponegde i sa velikom prednošću.

Publicista Albreht fon Luke očekuje da ćemo u 2024. biti svedoci izbori „besnih građana“, tim pre što kod vlade semafor-koalicije poboljšanje nije ni na vidiku.

„Njihove svađe će se nastaviti, nezadovoljstvo u zemlji će da raste. Dobićemo izbore protesta i predrasuda.“

 

 

(politika.rs)

 

 

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img