spot_img
spot_img
spot_img

Generalna proba velikog rata na Bliskom istoku

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Sinoćni raketni napad Irana na Izrael, po svemu sudeći, bio je samo do sada najozbiljnije upozorenje Teherana, a ne još početak šireg rata na Bliskom istoku. Sat i po nakon što je na teritoriju Izraela ispaljeno, prema različitim izvorima, od 100 do 400 balističkih raketa, oko 20.30 je najavljeno da će izraelski vazdušni prostor uskoro ponovo biti otvoren.

U međuvremenu svet je posredstvom medija i društvenih mreža pratio let raketa, eksplozije i sirene za vazdušnu opasnost, kao i evakuaciju izraelskog stanovništva u skloništa.

Ubrzo su izraelski mediji javili da Tel Aviv razmatra mogućnost organizovanja telefonskog razgovora premijera Benjamina Netanjahua i ruskog predsednika Vladimira Putina. Rojters je preneo da su se sinoć odvijali pregovori kako bi Netanjahu stupio u kontakt s Putinom zbog iranskog napada na Izrael, što je značilo da bi ruski predsednik trebalo da odigra posredničku ulogu. Pošto je napad završen, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da razgovor Putina i Netanjahua za sada nije u planu. Pažnju medija privukla je i činjenica da je poslednji razgovor Netanjahua i Putina obavljen u decembru 2023. godine.

Prema rečima iranskog zvaničnika koji je razgovarao s novinarom Rojtersa, SAD i Rusija obaveštene su o napadu pre nego što su lansirane balističke rakete na Izrael. Predsednik Irana Masud Pezeškijan je po završetku napada naveo da je Iran lansirao rakete na Izrael da bi odgovorio na „agresiju izraelskog režima” i da je to samo deo moći Irana. On je poručio Izraelu da ne ulazi u sukob sa Teheranom. „Na osnovu legitimnih prava i s ciljem mira i bezbednosti Irana i regiona, dat je odlučan odgovor na agresiju cionističkog režima”, napisao je Pezeškijan na platformi „Iks”.

Dok su iranski napad na Izrael pratili iz sale za krizne situacije u Beloj kući, predsednik SAD Džozef Bajden izdao je naređenje američkoj vojsci da pomogne Izraelu da se brani od napada koji je izveo Iran i da obore rakete usmerene ka Izraelu. Posle početka napada, neimenovani američki vojni zvaničnik rekao je da su američke snage spremne da pruže „dodatnu odbrambenu pomoć Izraelu”. Centralna komanda SAD saopštila je da su u region odmah stigla još tri borbena aviona: F-15, F-16 i A-10. Američko ministarstvo odbrane noćas je javilo je da su razarači američke mornarice pozicionirani u regionu Bliskog istoka ispalili desetak projektila-presretača na rakete koje su ispaljene iz Irana.

U međuvremenu se oglasila iračka militantna grupa koja podržava Iran i navela da će američki interesi u regionu biti ugroženi ako SAD budu učestvovale u „bilo kakvoj neprijateljskoj akciji” protiv Irana. U saopštenju grupa koja sebe naziva Koordinacionim komitetom za irački otpor takođe upozorava Izrael da ne koristi irački vazdušni prostor kako bi uzvratili Iranu zbog ovog napada, navodeći da će „sve američke baze i interesi u Iraku i regionu biti njihova meta”. Milicije u Iraku koje podržavaju Iran redovno gađaju dronovima baze u kojima se nalaze američke snage u Iraku i Siriji, zbog podrške Vašingtona Izraelu u ratu protiv Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu. SAD su već 13. aprila pomogle Izraelu da presretne iranske rakete ispaljene kao odgovor na udar na iranski konzulat u Damasku, koji je izveo Izrael.

Dok su mediji spekulisali da li ovaj napad znači početak novog šireg rata na Bliskom istoku, portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Danijel Hagari obratio se javnosti i rekao da trenutno nema novih pretnji Irana prema Izraelu, što je ukazivalo na to da je raketni napad završen. On je takođe naveo da, prema prvim informacijama, nema žrtava. Tada su i stanovnici u Izraelu obavešteni da mogu da napuste skloništa u roku od sat vremena. Izraelski Vojni radio javio je da je iz Irana na Izrael lansirano gotovo 200 balističkih raketa, a IDF tvrdi da su presreli veliki broj od 180 lansiranih balističkih raketa i zaključili da je izraelski PVO bio efikasan, preneo je „Tajms of Izrael”.

Iranska revolucionarna garda saopštila je da je lansirala desetine raketa na Izrael i da će se njegova teritorija ponovo naći na meti napada ukoliko odgovori. Garda je takođe navela da je lansiranje raketa odgovor za ubistva političkog lidera Hamasa Ismaila Hanijea, lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha i zamenika komandanta operacija Korpusa Iranske revolucionarne garde Abasa Nilforushana. Korpus čuvara Islamske revolucije prvi put je u ovom napadu koristio hipersonične rakete i, kako tvrde, prvi put su uništili protivraketni odbrambeni štit koji se sastoji od raketa „erou 2” i „erou 3”.

Iranska državna televizija je sinoć javila da je uprkos dejstvu izraelskog PVO pogođeno 80 odsto ciljeva, mada se ne navodi koji su to ciljevi. Rojters navodi da je, prema neimenovanom izvoru, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izdao naređenje za lansiranje raketa na Izrael. Taj zvaničnik tvrdi da je Teheran „potpuno spreman za svaku vrstu odmazde”. Hamnei je i dalje na bezbednoj lokaciji, gde je premešten prošle nedelje posle ubistva iranskog bliskog saveznika, lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha. U objavi na mreži „Iks”, Hamnei je naveo da će pravednici možda morati da se žrtvuju „ali neće biti poraženi na kraju dana”.

Ceo region je uznemiren, u delovima Bejruta noćas se čula jaka dugotrajna pucnjava i do jutra nije saopšteno o čemu se radi, ali je najverovatnije u pitanju slavlje zbog iranskog napada na Izrael, koji je u toku jučerašnjeg dana ponovio napade na južne delove ovog grada. Izrael je juče ujutru pokrenuo tzv. ograničene kopnene napade protiv Hezbolaha u južnom Libanu. Incidenti su se događali i u nekim evropskim gradovima, tako se u Stokholmu dogodila pucnjava ispred izraelske ambasade pa je intervenisala policija.

U Iranu su svi letovi otkazani do današnjeg jutra, a u Libanu su dozvoljeni letovi samo ka zapadu. Iz Jordana su saopštili da je njen PVO u svom vazdušnom prostoru presretao rakete i bespilotne letelice tokom napada.

Na kraju, kada se prašina slegla, američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven izjavio je da se čini da je napad Irana na Izrael odbijen, iako administracija predsednika SAD i dalje prati situaciju. Saliven je osudio napad Irana balističkim raketama na Izrael kao značajnu eskalaciju, dodavši da izgleda da je Izrael pobedio bez gubitaka života. „Ovo je značajna eskalacija Irana, značajan događaj, a podjednako je značajno i to što smo uspeli da iskoračimo sa Izraelom i stvorimo situaciju u kojoj niko u Izraelu nije stradao u ovom napadu”, rekao je Saliven novinarima u Beloj kući. Prema njegovim rečima, SAD su jasno stavile do znanja da će biti teških posledica zbog ovog napada i da će raditi sa Izraelom na tome.

 

 

 

(politika.rs)

 

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img