Kaže se da je kozarstvo profitabilno i da je kod nas u punom uzletu. Koze spadaju među najstarije pripitomljene vrste životinja.
Iako čovjeku daju puno toga, u bivšoj SFRJ je bio na snazi Zakon o zabrani koza, jer je u tom periodu najčešći način uzgoja je bio ekstenzivni uzgoj koji se bazirao na ispaši i brstu.
Ipak, koze u uzgoju imaju brojne prednosti. Radi se o laganim, spretnim, izdržljivim, pametnim životinjama koje su i pravi umjetnici u skupljanju hrane, a koje nam pri tome daju i visoko vrijedne proizvode. U Bosni i Hercegovini značajnije povećanje uzgoja koza počinje u zadnjih desetak godina zahvaljujući zaljubljenicima u ove životinje.
Jedan od uzgajivača koza na području distrikta Brčko je i Milan Dragičević, kozar iz Bukovca čije stado broji oko 100 koza.
„U svom stadu imamo 48 koza starijih od godinu dana, a jarića trenutno 52 jer je skoro krenulo drugo jarenje“, kaže Dragičević.
O tome koliko je danas isplatno baviti se kozarstvom, Milan Dragičević naglašava da je ovo isplativ posao, ima zarade, ali i puno obaveza i ulaganja.
„Da bi se dobila očekivana dobit od mlijeka i sira čija cijena je veća u odnosu na mliječne proizvode drugih životinja, mora se posvetiti veća pažnja marketingu, ali i drugom načinu prodaje“, pojasnio je Dragičević.
Kako je rekao u njegovom slučaju još uvijek se ne primjećuju neki veći dobici jer su trenutno u toku velika ulaganja na širenju stada, izgradnji nove staje, pravljenja nove električne ograde i sirane.
Dragičević kaže da je njegov primarni proizvod koziji sir iz salamure, dok mlijeko, mladi sir i surutku prodaje u onim slučajevima kada za to ima ugovorenih mušterija.
„Ne smijemo se na to bazirati jer je problem roka trajanja koji je kod mlijeka, mladog sira i surutke jako kratak, dok sir iz salamure, ako se vakumira, stoji i po godinu dana bez ikakve promjene“, objašnjava Dragičević.
On kaže da trenutno nema problema sa plasmanom, većinu proizvoda proda među prijateljima ili preko fejzbuka, dok kada proradi sirana tražiće se i drugi načini prerade.
Sirana na farmi koza u Bukovcu trebala bi da počne sa radom u septembru, a sada su u fazi radovi na pripremi za njeno postavljanje. Maksimalni kapaciteti sirane u jednom momentu su do 300 litara mlijeka, a dnevno će kako se pretpostavlja, moći da preradi do 450 litara mlijeka, dok bi u punom kapacitetu mogla početi sa radom do kraja godine.
Dragičević kaže da će sada po prvi puta imati 37 koza na muži u svom stadu koje u prosjeku daju po litar i po mlijeka. On je zadovoljan i podsticajima koji se daju za razvoj kozarstva u distriktu Brčko i koji po grlu iznose 88 maraka za koze i 55 maraka za jarad.
(radiobrcko.ba)