Skupština Brčko distrikta BiH usvojila je Odluku o zaduženju ove lokalne zajednice kod Svjetske banke. Riječ je o ogromnom kreditu u iznosu od 25 miliona evra za potrebe realizacije pet projekata. Međutim, kao i svako, i ovo zaduženje je otvorilo pitanje realne opravdanosti te načina vraćanja kredita.
Novo kreditno zaduženje Brčko distrikta. Ovaj put u vrijednosti od 25 miliona evra. Rok otplate 35 godina s periodom odgode od sedam godina. Sredstva namijenjena za finansiranje Programa integrisanog razvoja koridora Save i Drine.
“Radi se o zatvaranju postojeće deponije koja se nalazi maltene u centru grada, izgradnji savremenog Centra za upravljanje otpadom. Imamo regulaciju korita rijeke Blizne, nastavak regulacije korita rijeke Brke i izgradnju šetališta, odnosno, biciklističke staze kroz Distrikt pored rijeke Save“, navodi Željko Antić, glavni koordinator Vlade Brčko distrikta BiH (SNSD).
Ipak, iz opozicije i nevladinog sektora dolaze kritike, s obzirom na to da Distrikt ima budžet od oko 400 miliona maraka.
„Nikad se nije dobro zadužiti ako nešto možete realizovati iz sredstava koja imate. Smatram da je Brčko moglo dosad da riješi taj problem kao i mnoge druge probleme“, kaže društveni aktivista Damjan Dundžić.
„Na ovakav način nije dobro da se zadužujemo, imajući u vidu da postoje sredstva Brčko distrikta oročena u raznim bankama u visini od 85 miliona maraka, a mi se zadužujemo 25 miliona eura. Zadužujemo nas i našu djecu i unučad“, ističe Boro Ristić, zastupnik SP-a u Skupštini Brčko distrikta BiH.
Ristić upozorava da je mnogo nepoznatih informacija u vezi s ovim projektima, a da su zastupnici ipak odobrili ovo zaduženje:
„Ova sredstva, vjerovatno, neće biti dovoljna da se završe svi ovi projekti. Ne znamo ni kad počinje, ni koliko će trajati implementacija, ni koja je vrijednost ni bilo šta, a neki su digli tu ruke za zaduženje svih građana Brčko distrikta.“
Stručnjaci smatraju da, generalno, nijedan dug nije dobar, te da kod svakog zaduženja prvo treba sagledati uslove i u koju svrhu će sredstva biti korištena.
„Prvo se trebalo sagledati budžet Brčko distrikta, kolike su mogućnosti da se već postojeća sredstva u budžetu usmjere u te aktivnosti, pa ako nemamo uslove onda tek da vidimo koji je način i izvor zaduženja. Da li je moglo neki bolji izvor da se nađe ili je to upravo putem kredita“, govori prof. dr. Srđan Lalić, dekan Ekonomskog fakulteta Brčko.
Iz Vlade Distrikta naglašavaju da se radi o vrlo povoljnim kreditnim sredstvima, jer se zaduženje realizuje na osnovu stope EURIBOR-a koja iznosi 3,8%. Konačan sud o tome trebali bi dati sami građani, koje i ovaj put niko ništa nije pitao.
(federalna.ba)
