Život najmlađeg odlikovanog borca VRS Spomenka Gostića tri decenije nakon njegove pogibije dobiće svoje strip-izdanje, najavljeno je na promociji dva nova izdanja Udruženja autora i obožavalaca stripa “Deveta dimenzija” iz Banjaluke.
“Scenario je napisao Nikola Vidačković iz Banjaluke, Predrag Ikonić iz Istočnog Sarajeva radi olovku, a ja tuš. Deset tabli sam istuširao i to je potpuno gotovo. Peđa je nacrtao još deset, 44-45 tabli ima taj strip. Očekujemo ga možda negdje na proljeće, zavisi sve od mojih obaveza, pošto trenutno radim još jedan strip”, kazao je Zdravko Knežević, strip-crtač iz Prnjavora.
Gostić je rođen u avgustu 1978, živio je u Gornjem Ulišnjaku kod Maglaja, a poginuo u zaseoku Jovići 20. marta 1993. nakon pada granate na vojne položaje.
Spomenkova majka umrla je u proljeće 1992, a pošto ih je otac ranije napustio, dječak je ostao da živi s ujacima i bakom, koja je poginula odmah na početku rata.
Bio je radoznali dječak kojeg niko nije mogao odvojiti od vojnih položaja.
U Doboju osim biste u porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice na Spomenka podsjeća i mural na stambenom objektu u naselju Stari grad.
“Dobili smo dobar scenario. Scenario nije politički, strip je zaista dobro osmišljen, radi se baš o biografiji tog djeteta koje je bilo ponukano da ode u rat i ja radim sa zadovoljstvom. Mislim da će odziv čitalaca biti dobar i da će strip naići na prijem kod mladih ljudi. Naš neki prvi plan je bio da to bude u martu kada bude godišnjica, međutim nećemo stići do tog perioda. Možda ćemo u martu sa onim što budemo imali izaći gore na groblje, a onda ćemo strip promovisati kada bude gotov u potpunosti”, rekao je Knežević.
On je zajedno sa kolegama u strip pretočio i 22 priče Branka Ćopića, te su tako nastale “Stripovijetke”.
Borislav Maljenović, strip-crtač iz Doboja, crtao je “Doživljaj jednog čvorka”, pripovijetku koja mu je, kaže, bila nepoznata.
“Realno, nije lako postići ono što je pisac htio da kaže. Književnost ili bilo koja umjetnost je takva da svako to tumači na svoj način. Ono što je zahvalno kod Branka Ćopića je što je on pisao uglavnom za djecu i tu nema puno mudrolije. Ako to čita dijete, vrlo je jasno šta se tu dešava i koja je poruka. S druge strane, ako to čita odrasla osoba, onda uočava onaj slojeviti dio Brankovih djela”, kaže Maljenović.
U Narodnoj biblioteci osim “Stripovijetki” promovisano je i “Gluvo doba”, strip rađen prema zbirci pripovijedaka Ninoslava Mitrovića.
“Radi se o pričama čija je tematika staroslovenska mitologija, srpska mitologija i predanje. Priče više žanrovski vuku na horor. ‘Gluvo doba’ nam je važno iz prostog razloga što na jedan lijep način, na svojstven način promoviše staroslovensku i srpsku kulturu i predanja, vraća nas korijenima, podsjeća nas na neke stare običaje, na neke stare rituale”, kazao je Maljenović.
“Meni je u suštini bilo teško raditi na tom stripu zato što ja ne volim te scene, ne volim horor i onda sam u trenucima kada me baš to zamori radio ‘Žuću račundžiju’ da se opustim”, priznao je Zdravko Knežević.
Zoran Pejić, predsjednik Udruženja autora i obožavalaca stripa “Deveta dimenzija”, kaže da su od 2011. do danas objavili 62 naslova.
“Jedini smo na prostoru bivše Jugoslavije koji objavljujemo strip-časopis u kojem su samo dječji radovi. Do sada smo objavili pet brojeva. I u našem časopisu ‘Parabelum’, koji ima jedanaest brojeva, uvijek smo imali dodatak ‘Parabelum junior’ koji se bavio dječjim radovima. Mi imamo oko 250 članova. Članstvo je besplatno, nemamo nikakve uslove što se tiče starosti. Ne crtaju baš svi, ali vi, recimo, u stripu možete da objavite jedan kaiš ili strip-tablu ili duže stripove, zavisi ko koliko ima scenarija, volje, želje”, kazao je Pejić.
(nezavisne.com)
