Zapad bez griže savjesti nastavlja po starom

Najavljeni dolazak njemačkih vojnika na prostore BiH znači i da proces denacifikacije u ovoj zemlji nikada nije završen do kraja.

Njemačka nikada nije priznala da je tokom Drugog svjetskog rata počinjen genocid i nad Srbima te tako, bez griže savjesti, nastavlja s starom politikom, koju je na svojoj koži najviše osjetio srpski narod.

- Reklama -

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Časlav Koprivica analizirajući aktuelna politička dešavanja koja se s Ukrajine lančano prenose i na prostore balkanskih zemalja te najavu da bi tokom ovog mjeseca u BiH mogao stići kontigent i njemačkih vojnika, koji bi trebalo da “dopune” trenutni sastav EUFOR-a.

– Nemačka je još 1999. napravila veliki presedan sa agresijom na tadašnju Jugoslaviju, čime su faktički prekršili svoj Ustav. Sada nastavljaju sa tom pričom i šalju svoje vojnike u BiH. Mislim da su se oni u stvari vratili na fabrička podešavanja. To se pre svega ogleda u njihovom odnosu prema pravoslavlju i srpskom narodu u celini, koji je označen kao “neomiljen” i “nepoželjan” – navodi Koprivica.

U tom kontekstu, kako kaže, treba posmatrati i nedavni dolazak britanskih vojnika u BiH te pojačanu diplomatsku aktivnost Londona. Pojašnjava da se radi o britanskoj “tradiciji” staroj više od 200 godina te da je Balkan oduvijek bio u zoni interesa, ne samo Nemaca, već i Britanaca.

– Oni srpskom elementu stalno pokušavaju okačiti etiketu “osumnjičenog” zbog saradnje sa Rusijom te zbog toga sprovode “preventivne akcije”. Mi smo u očima tog i takvog zapada samo šahovske figure. To se na odnosi samo na nas, već i na druge narode širom sveta. I ono što je najproblematičnije jeste da oni koji vuku te poteze i igraju jednu takvu šahovsku igru ne priznaju subjektivitet, ni identitet tih “figura” – smatra Koprivica.

Dio tog zapadnog paketa, kaže Koprivica, predstavlja i prijedlog grupe američkih senatora da NATO pošalje svoje trupe u BiH ukoliko Rusija kojim slučajem odluči da u SB UN blokira produženje mandata EUFOR-a u BiH. Ovaj prijedlog, kaže, rezultat je djelovanja određenih lobista, što nikako ne treba potcijeniti, jer se, kako je pojasnio, preko tih “grupa za pritisak” vrlo često završavaju važne stvari u američkoj spoljnoj politici.

– Nezavisno od toga kakav će potez Rusija povući, da li će ili ne pokušati da ospori legitimitet ovih snaga, takozvana međunarodna zajednica će i dalje pokušavati da ojačava svoje vojne prisustvo u BiH. SAD nemaju nameru da u vreme zategnutih geopolitičkih odnosa s Rusijom napuštaju prostore jugoistočne Evrope. Šta više, zbog Ukrajine će ga pojačati, u svakom pogledu – uvjeren je Koprivica.

Politikolog iz Istočnog Sarajeva Filip Matić smatra da je sve ovo dio jednog procesa “održavanja statusa kvo u BiH od strane NATO-a, SAD i Njemačke”.

– Oni na ovaj način žele učvrstiti svoj položaj u BiH. Dolaskom prvo britanskih, a sada i njemačkih vojnika, među kojima ima dosta i onih koji se bave, recimo, sajber bezbjednošću, žele se napraviti ozbiljni koraci u pravljenju neke crvene linije odbrane prema Rusiji. Radi se o utvrđivanju granica svog uticaja. Znači od BiH se pravi novo mjesto i poligon za sukob zapadnih sila i Rusije. Naravno tu ne mislim na vojni, već se radi o odmjeravanju mišića – kaže Matić.

Dodaje kako se na dolazak njemačkih vojnika može gledati i iz istorijskog ugla te je imajući to u vidu njihov dolazak sporan i nepoželjan.

– Srbi sa njima nikada nisu imali pozitivna iskustva. Ali nemačka politika je još od vladavine Angele Merkel postala agresivna prema ovim prostorima. I nepriznati Kristijan Šmit je postao oruđe jedne takve kolonizatorske politike – poručio je Matić.

Tenzije oko Turske

Komentarišući podizanje tenzija i u vezi sa Turskom zbog odluke Ankare da proširi saradnju sa Moskvom u oblastima trgovine i energetike, što podrazumijeva i plaćanje ruskog gasa u rubljama, Časlav Koprivica kaže da pojedine zapadne zemlje nisu više u poziciji da “postrojavaju” one koji nisu na fonu briselske politike, tim više jer je Turska dovoljno snažna da se odupre svim pritiscima sa strane.

– Saradnja između Rusije i Turske je pragmatički uslovljena i Ankara se ne može tako lako zastrašiti. Ukoliko zapad odluči da kazni Tursku, onda postoji veliki rizik da mu se to ozbiljno obije o glavu – kaže Koprivica.

 

 

 

 

(glassrpske.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime