Prevoznici trpili gubitke, ali nije bilo otpuštanja radnika

Đorđe Popović, ministar saobraćaja i veza RS, naglašava da oblast transporta spada u privredne grane koje su među prvima pretrpjele značajne gubitke i štete, prije svega zbog nemogućnosti realizacije ugovorenih prevoza za zemlje regiona i Evrope.

Naglašava da je do toga došlo i zbog toga što je odvijanje prevoza bilo opterećeno dugim čekanjima na granicama.

– Kada govorimo o prevozu putnika u zemlji, i prije samog obustavljanja javnog prevoza došlo je do pada broja putnika zbog smanjenja privredne djelatnosti, što je svakako prouzrokovalo znatne gubitke prevoznicima. Iako nije bilo zabrane odvijanja teretnog saobraćaja, smanjenje privredne djelatnosti i otežano odvijanje teretnog saobraćaja kroz druge zemlje doveli su do toga da prevoznici roba pretrpe značajne gubitke – kaže Popović za Srpskainfo.

Da li je bilo slučajeva obustavljanja djelatnosti?

Uprkos svim ovim poteškoćama u poslovanju, naši prevoznici nisu obustavljali djelatnost i uložili su značajne napore kako bi privreda i ekonomija RS funkcionisale sve ovo vrijeme. Na tome smo im jako zahvalni.

Da li je u ovim sektorima bilo otpuštanja radnika?

Prema podacima kojima raspolažemo, nije bilo otpuštanja radnika u privrednim subjektima koji se bave transportom. Prevoznici su, i pored problema s kojima se susreću u poslovanju, uspjeli da sačuvaju radna mjesta. Naravno, svjesni smo da samo ukidanje vanrednog stanja i normalizacija uslova poslovanja neće automatski ukloniti sve probleme koji su opteretili ovaj sektor. Ali, iskreno se nadamo da neće biti otpuštanja radnika, niti gašenja prevozničkih kompanija i da će mjere koje je donijela Vlada RS pomoći opstanku prevozničkih kompanija.

Da li će i na koji način resorno ministarstvo pomoći prevoznicima i šta je do sada urađeno u tom pogledu?

Transportni sektor spada u one privredne grane koje nisu visokoakumulativne i poslovanje prevoznika povezano je s radom privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom i preradom, pa uz matične probleme koje imaju, prevoznike opterećuju i svi poremećaji na tržištu. Trudimo se da imamo sluha za sve te probleme i da, u saradnji s Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, činimo sve što je u našoj moći i nadležnosti da pomognemo ovim kompanijama.

Problem su bili i transportni koridori sa susjednim državama…

Na samom početku krize stupili smo u komunikaciju s nadležnim organima u drugim zemljama, kako bismo na što efikasniji način riješili pitanje definisanja transportnih koridora sa Srbijom i Hrvatskom, jer se u ovim zemljama prevoz tereta odvijao putem konvoja. Takođe, na naš prijedlog Republički štab za vanredne situacije donio je zaključak kojim se poslodavcima sa sjedištem u RS nalaže da izdaju potvrdu o angažovanju vozača u međunarodnom prevozu stvari u toku vanredne situacije. Time smo olakšali praćenje rada vozača i poštovanja definisane izolacije za ove osobe.

Na koji način je pomognuto putničkom saobraćaju?

U putničkom saobraćaju, jedna od naših prvih mjera bila je omogućavanje redukcije broja polazaka na autobuskim linijama na način da se minimalno zadovolje potrebe korisnika javnog prevoza lica. Bili smo i jedan od inicijatora Odluke o produženju važenja registracije vozila za vrijeme vanrednog stanja. Nažalost, zbog protivljenja iz FBiH ova odluka nije usvojena na Savjetu ministara BiH, iako su zemlje iz regiona donijele slične odluke. Takođe, Vlada RS usvojila je niz mjera za pomoć privredi Srpske, a svim ovim mjerama obuhvaćeni su i prevoznici.

Šta je u proteklom periodu urađeno u pravcu unapređenja putne infrastrukture u Srpskoj?

U 2020. ušli smo s ambicioznim planovima, od kojih, uprkos otežanim uslovima rada, nismo odustali. Kada govorimo o regionalnim i magistralnim putevima, imamo aktivna gradilišta širom RS. U toku je izgradnja kružnih tokova u Banjaluci i Prnjavoru, rehabilitacija i rekonstrukcija puteva na području Pelagićeva i Pala, sanacija klizišta na području Lopara. Nedavno smo u saobraćaj pustili i prvu fazu obilaznice u Brodu, a u toku je i izgradnji dijela regionalnog puta R476a, Snjegotina – Klupe.

Kolika je naša mreža autoputeva?

Našu mrežu autoputeva trenutno čini 106 kilometara autoputeva, a u toku je u izgradnja novih šest kilometara na koridoru 5c kroz RS. Izgradnja ove dionice teče po planu i u toku su radovi na glavnoj trasi i petljama Johovac i Rudanka. U toku je i izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju druge faze ovog koridora od Rudanke do granice entiteta/Putnikovo brdo, dužine oko šest kilometara. Paralelno s aktivnostima na terenu pripremamo dokumentaciju za nastavak izgradnje Koridora 5c kroz RS. Aktivno je i gradilište mosta na Savi, čijom će izgradnjom autoput Gradiška – Banjaluka, nakon decenijskog čekanja, dobiti puni smisao i biti povezan na panevropski koridor 10 i autoput Beograd – Zagreb.

Kakvi su planovi za naredni period?

Strateškim i planskim dokumentima planirali smo da u narednom periodu izgradimo više od 140 kilometara autoputeva u RS. Planiramo izgradnju preostale dvije faze Koridora 5c od Johovca do petlje Podnovlje i od Vukosavlja do petlje Podnovlje, dionice autoputa od Vukosavlja do Brčkog i dionice Brčko – Bijeljina – Rača, kao i izgradnju autoputa Banjaluka – Prijedor.

Prioritet izgradnja magistralnog puta M18

Koji su prioriteti u izgradnji puteva u RS?

Prioritet broj jedan u izgradnji magistralnih i regionalnih puteva u RS nam je svakako izgradnja magistralnog puta M18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje), sa uključenom izgradnjom međudržavnog mosta. Glavni projekat je završen, a u toku su aktivnosti na obezbjeđivanju lokacijskih uslova, te procedure usaglašavanje aneksa sporazuma između BiH i Crne Gore o zajedničkom graničnom prelazu.

Jako nam je značajan i projekat izgradnje nove trase magistralnog puta M-20 Gacko – Foča, poddionica Tjentište – Brod na Drini, za koju su u toku pripremne aktivnosti za izradu generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti.

Realizacija kojih još projekata slijedi?

Nastavljamo i s rehabilitacijom i rekonstrukcijom putne mreže širom Srpske, a u narednom periodu planirana je realizacija projekata na području Jahorine, Pala i Trebinja, nastavak izgradnje obilaznice Brod, izgradnja nekoliko kružnih tokova u Gradišci i Prijedoru, radovi na regionalnom putu Tedin Han u opštini Stanari, kao i rekonstrukcija puta Šešlije – Derventa.

 

 

 

 

(srpskainfo.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime