Debata u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) potvrdila je da se svijetom širi stav da OHR-u i međunarodnom protektoratu u BiH ističe vrijeme, s obzirom na to da je prvi put otvoreno govoreno o ograničavanju uloge novog visokog predstavnika te o tome da ta kancelarija ne može biti trajni mehanizam upravljanja, već da težište postepeno treba prebacivati na domaće institucije i lidere.
Prve promjene unutar Kancelarije visokog predstavnika (OHR) mogle bi da budu vidljive već u junu i to u vidu novog visokog predstavnika u BiH, jer je Kristijan Šmit, koji nije ni imao podršku Srpske, ali ni svih članica UN, podnio ostavku na mjesto koje, prema tvrdnjama republičkog vrha, uzurpira od polovine 2021, kada je i došao u BiH kao izbor Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK) koji nije ni dejtonska kategorija.
U diplomatskim krugovima već se pojedine italijanske diplomate pominju kao potencijalni kandidati, a spekuliše se i da je moguće i da, prvi put, Amerikanac dođe na čelo OHR-a, s obzirom na to da su njihovi kadrovi do sad uvijek bili zamjenici visokih predstavnika, koji su, s druge strane, uvijek bili predstavnici evropskih zemalja.
Međutim, u ovom momentu je, prema mišljenjima onih koji prate procese na domaćem i međunarodnom planu, važno sagledati pravac u kojem ide OHR, zatim da li će ako bude imenovan novi visoki predstavnik imati podršku i SB UN, što nije bilo u slučaju Šmita te da li će biti poništene odluke koje je nametnuo, među kojima su i izmjene zakona kojima je za krivično djelo proglasio nepoštovanje odluka visokih predstavnika.
PORUKE
Prve analize poruka iz Njujorka idu u pravcu da bi najvjerovatnije novi visoki predstavnik mogao imati mandat postepene tranzicije i vidljivog smanjenja međunarodnog intervencionizma, a ne brzog gašenja OHR-a.
Sjednica SB UN i redovna polugodišnja debata o situaciji u BiH ostala je u znaku poruka zvaničnika SAD. Američka predstavnica Tami Brus poručila je da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama na domaće izabrane političare, ali i da mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus.
– Ovo nije pobjeda ni poraz bilo koje stranke ili grupe u BiH , već priznanje da je okončana jedna faza međunarodnog prisustva – izjavila je Brusova.
SAD, kako je istakla, ima i svoje kandidate koji bi mogli da dobiju titulu visokog predstavnika ako to bude potrebno, ali i dodala da to mjesto mora da bude popunjeno do kraja juna zbog opštih izbora u BiH.
Brusova je podsjetila da se Milorad Dodik povukao sa funkcije predsjednika te da su u Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale “spornim”, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori.
Rusija i Kina su ostale pri svojim stavovima. Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je naglasio da je OHR glavni faktor nestabilnosti te da je Šmit pokušao da za sva svoja negativna djela optuži Srbe i vlasti Srpske.
– OHR se transformisao u oruđe Zapada i sprovodi pravno nasilje nad BiH. Ilegalno imenovanje penzionisanog njemačkog političara nije bilo u skladu sa međunarodnom praksom, već u suprotnosti sa rezolucijama SB UN – rekao je, dodajući da probleme koje je Šmit napravio treba srediti.
Ponovio je stav Rusije da je zatvaranje OHR-a prvi korak ka stabilnosti BiH.
– Rješenja treba pronalaziti kroz dijalog strana u BiH, na osnovu Dejtona – naveo je Nebenzja.
Zamjenik ambasadora Kine u UN Sun Lej izjavio je da ne treba prolongirati postojanje institucije visokog predstavnika u BiH i bonskih ovlašćenja, a pogotovo ih ne treba učiniti stalnim.
– Imenovanje Šmita nije odobrio SB UN – rekao je Sun na sjednici.
ODGOVOR
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan je istakao da antidejtonske odluke visokih predstavnika nisu podloga na kojoj domaći lideri mogu nastaviti da rade i grade dejtonsku BiH.
– Visoki predstavnici su za sve godine donijeli 913 odluka, čime su ne samo rušili Dejton i Ustav BiH, nego i ustavno-pravnu poziciju Srpske, koja u skladu sa Aneksom četiri mirovnog sporazuma ima snažnu autonomiju koja se izražava predstavljanjem u institucijama BiH u samostalnom donošenju odluka te u nemogućnosti da jedan narod preglasa drugi – rekao je Karan, komentarišući sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH.
Podvukao je stav da su visoki predstavnici stvorili antidejtonsku BiH i formirali paralelni sistem.
– Dobra je spoznaja da su i neki drugi shvatili da visoki predstavnici moraju otići odavde i sa sobom odnijeti antidejtonske odluke, odnosne one koje su uništile osnove dejtonske BiH. Primjer je Kristijan Šmit koji je poništio narodnu volju izbora Milorada Dodika za predsjednika Srpske – rekao je Karan.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić smatra da od OHR-a u BiH nije ništa ostalo nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN.
– Od OHR-a u BiH su, kako bi naš narod rekao, ostali samo dugmići – rekao je Stevandić u Banjaluci.
Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža ocijenio je da je sjednica potvrdila ispravnost nastojanja institucija Srpske da političke procese u BiH vode domaći lideri, kao i da će Banjaluka, uz Moskvu i Vašington, koordinisati izbor novog visokog predstavnika.
Kaluža je izjavio da je debata o BiH u Njujorku potvrda da je politika koja se bazirala na stranom intervencionizmu doživjela krah.
On je napomenuo da je kroz izlaganja predstavnika SAD, Rusije, pa i Kine, poručeno da je došao kraj funkcionisanja OHR-a u dosadašnjem obliku i da se prelazi na druga rješenja.
– Rečeno je da, ukoliko i dođe do izbora nekog novog visokog predstavnika, to mora raditi uz koordinaciju i komunikaciju sa lokalnim narodima. To jeste ono što je stalno govorila Republika Srpska – rekao je Kaluža.
ZAOKRET
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da je američka spoljna politika doživjela značajne promjene nakon ponovnog dolaska Donalda Trampa na funkciju predsjednika, ocjenjujući da je posljednja rasprava o BiH predstavljala materijalizaciju tog zaokreta Vašingtona.
– On se ogleda prvo u prijedlogu da bude smanjena uloga Kancelarije visokog predstavnika u BiH, a onda i da ona bude ukinuta u nekom narednom periodu – rekao je Sitarski za “Glas” komentarišući izjave Tami Brus.
Stav Vašingtona se, kaže, za razliku od prethodnih administracija, kreće više ka oslanjanju na unutrašnji konsenzus u BiH.
– To znači postepeni prenos odgovornosti na domaće političke aktere i institucije koje treba da poštuju ustav i zakone zemlje, sviđalo se to nekome ili ne. Ta politika je trebalo da bude uspostavljena mnogo ranije. Domaći akteri moraju da prestanu da žive u iluziji da će strane sile ispunjavati njihove političke zahteve – naveo je Sitarski.
Ipak, iznenadile su ga i pojedine izjave evropskih zvaničnika, posebno iz Njemačke, koji se zalažu za zadržavanje OHR-a.
– Čini se da ulazimo u fazu postepenog smanjivanja uloge OHR-a, a da bi novi visoki predstavnik, koji bi mogao biti imenovan u junu, mogao biti i poslednji – smatra Sitarski.
Na pitanje da li bi visoki predstavnik mogao doći iz SAD kaže da je više vjerovatno da će novi visoki predstavnik doći iz neke od evropskih država.
– Verujem da ima ozbiljnih diplomata koji su spremni da prihvate ideju postepenog smanjenja međunarodnog intervencionizma u BiH – dodao je on.
DIKTATI
Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Srpske Ana Trišić Babić poručila je da bi američka vizija suverene BiH koju vode lokalni lideri uspjela, prethodni “diktati” međunarodnih aktera moraju biti poništeni. Ukazala je na to da nema suvereniteta ako u Krivičnom zakonu BiH ostaje djelo – nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
– Nema suvereniteta ako presude po tom osnovu ne budu ukinute – navela je Trišić Babić na društvenoj mreži “Iks”.
(glassrpske.com)
