SPC je u ovom gradu u više navrata ostajala bez imovine, a lokalne strukture sada pokušavaju da uzmu parcelu od 300 kvadrata
Srpska pravoslavna crkva upozorava da je u Bugojnu ponovo na udaru njena imovina, ovoga puta građevinsko zemljište od oko 300 kvadratnih metara, za koje tvrdi da se nastoji oduzeti sudskim putem. Paroh bugojanski Slaviša Đurić predstavio je javnosti detalje spora, tvrdeći da iza čitavog slučaja stoje lokalni moćnici i politički uticajni pojedinci povezani sa delom pravosudnih i administrativnih struktura.
Prema njegovim rečima, tužbu za priznanje prava vlasništva protiv Srpske pravoslavne crkvene opštine Bugojno podnela je M. I., čija porodica u neposrednoj blizini crkvene parcele poseduje veliki stambeno-poslovni kompleks. Đurić ukazuje da je njena snaha odbornik u Opštinskom veću i predsednica Organizacije žena SDA u Bugojnu.
„Kroz uticaj na opštinski katastar i urbanizam kreiraju administrativni zid koji onemogućava Crkvi da koristi ili zaštiti svoju imovinu”, rekao je Đurić, iznevši sumnju da je cilj da se na crkvenom zemljištu izgradi parking uz već postojeći luksuzni objekat.
Opštinski sud u Bugojnu potvrdio je juče da je u toku postupak u vezi sa parcelom Srpske pravoslavne crkve i da će, nakon sprovedenog postupka „doneti odluku isključivo na osnovu izvedenih dokaza i u skladu sa važećim propisima”. Paroh Đurić je naveo da je SPC već dobila rešenje o blokadi sporne parcele, zbog čega će biti prinuđena da izdvaja sredstva za advokate i sudske troškove, umesto za završetak izgradnje Hrama Svete dece mučenika Skopaljske doline i Kupreške visoravni, kao i za održavanje obnovljenog Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Čipuljiću.
„Oni koji su tužili SPC u Bugojnu imaju moć, a Crkva samo 44 vernika u parohiji, uglavnom starih ljudi”, istakao je Đurić.
Podsetio je da je isto zemljište već bilo predmet sudskog spora, ali da je 2019. pravosnažno vraćeno u vlasništvo SPC. Istovremeno je podsetio da je Islamska zajednica 2013. preuzela značajan deo crkvene imovine nakon što joj je, kako navodi, Opština Bugojno bez zakonskog osnova dodelila crkveno zemljište.
„Uzeli su nam tada zemljište. Nismo ih mogli pobediti. Nismo ni ulazili u sudski spor jer za to nismo imali novca”, rekao je Đurić, dodajući da je na toj parceli u međuvremenu podignut objekat Islamske zajednice.
„Dok se imovina SPC krčmi i drugi na njoj grade, našoj zajednici se ne vraća ništa, već se i preostala mrvica od 300 kvadrata sistematski napada”, poručio je on, prenosi Radio-televizija RS.
Srpska pravoslavna crkvena opština Bugojno pozvala je međunarodne predstavnike u BiH, organizacije za zaštitu ljudskih prava i najviše institucije BiH da ispitaju, kako navodi, političke pritiske kojima je izložena. Podsećaju da je crkvena opština nekada raspolagala značajnom imovinom u centru Bugojna, ali da je ona posle nacionalizacije gotovo u potpunosti izgubljena.
Vršilac dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Slađan Jović pozvao je nadležne institucije da hitno reaguju i spreče, kako je naveo, pokušaj otimanja crkvenog zemljišta.
„Pre dva dana napadnuti su srpski povratnici u Sanskom Mostu, a danas se pokušava oduzeti i poslednji komad zemlje koji je u posedu SPC u Bugojnu. Ovo je samo nastavak dugogodišnjeg sistemskog bespravnog oduzimanja srpske imovine na prostoru Federacije BiH”, poručio je Jović.
Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da je o ovom slučaju razgovarao sa direktorom Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željkom Obradovićem, kao i sa načelnikom opštine Bugojno Edinom Mašićem, od kojih je zatražio da se aktivno uključe i utvrde sve okolnosti spora.
Napad na srpske povratnike u Sanskom Mostu
Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH saopštio je da snimak napada na srpske povratnike u Lušci Palanci najbolje pokazuje u kakvom se položaju nalaze Srbi koji su se vratili u Federaciju BiH. „Doći u Lušci Palanku da napadaš Srbe ima za cilj da otera i ono malo Srba koji još žive u Sanskom Mostu i pokazuje kako bi živeo srpski narod u BiH da nema Republike Srpske”, naveli su iz odbora, podsećajući da, prema popisima iz 1991. i 2013. godine, u tom mestu nije bilo bošnjačkog stanovništva. Naime, Željko Matić i njegova supruga Mika Davidović prijavili su pre nekoliko dana kantonalnoj policiji da su fizički napadnuti. Davidovićeva je ispričala da su tri lica u alkoholisanom stanju ušla u kafanu čiji je vlasnik. „Napolju je sedela devojka i kada je krenula u toalet, jedan je pošao za njom.
Rekla sam mu da ne ide za njom i ne pravi probleme. Onda se taj, Hasan Rekić, vratio, uhvatio me i iskrenuo mi ruku, govoreći: ’Tebe treba ubiti’”, rekla je Davidovićeva. Na poziv gostiju u lokal je ubrzo stigao njen suprug, koji je, kako tvrdi, takođe napadnut, dok je policija došla tek nakon oko sat vremena.
Ona je navela da su osumnjičeni i dalje na slobodi i da su joj već narednog dana na ulici ponovo upućivali uvrede. Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak potvrdio je napad i na društvenim mrežama objavio snimak incidenta, navodeći da su srpske povratnike napali Suvad i Muharem Bašić, kao i Hasan Rekić iz Fajtovaca kod Sanskog Mosta. Episkop bihaćko-petrovački Sergije ocenio je da ovaj incident dodatno unosi strah među srpske povratnike, koji se, kako je istakao, ni tri decenije posle rata ne osećaju bezbedno u svojim domovima.








