Za nešto manje od deceniju, BiH je napustilo više od 280.000 njenih građana među kojima je najviše visokoobrazovanih ljudi, a kod mnogih koji su ostali ne jenjava ineters da, što je brže moguće, spakuju kofere i odu odavde.
Masovni odlasci sa ovih prostora godinama unazad, doveli su do toga da ne postoji nijedna djelatnost u kojoj ne vlada nestašica radne snage, zbog čega su poslodavci prisiljeni da zaposlene traže širom bijela svijeta.
Računica udruženja poslodavaca u BiH pokazuje da ovoj državi trenutno nedostaje oko 30.000 radnika, odnosno, da će u narednih pet godina biti neophodan uvoz čak 150.000 stranaca, ako želimo da sačuvamo preduzeća, ali i javne fondove.
Da je nestašica radnika jedan od gorućih problema slažu se i sindikalci i poslodavci, s tim da ovi prvi za aktuelno stanje krive ove druge, dok poslodavci poručuju da su dali sve od sebe da zadrže radnike.
Iz Saveza sindikata RS nedavno su saopštili da se i dalje treba zalagati za povećanje iznosa najniže plate, jer to sobom povlači rast plata i svih ostalih zaposlenih, prvenstveno u realnom sektoru. Na taj način bi se kako su poručili, bar smanjio odliv radnika u inostranstvo, a time i deficit radne snage na tržištu.
Kako kaže potpredsjednik ovog saveza za privredu Danko Ružičić, osim malih plata, za svaku osudu je i to da se u privatnim preduzećima ne potpisuju kolektivni ugovori.
– Poslodavci su smatrali da sve treba prepustiti tržištu, a, u suštini, sve su određivali upravo vlasnici kapitala. Godinama su prijetili radnicima – ako nećeš ti da radiš za tu platu, ima ko hoće. Dakle, sad na naplatu dolazi ponašanje poslodavaca prema zaposlenima godinama unazad – naglašava za Srpskainfo Ružičić.
Prema njegovim riječima, od 700 KM ne može da se živi, tako da u RS neće ostati niko ko nešto zna i ko je sposoban.
Poslodavci ne kriju da zbog nedostatka radne snage trpe prilične probleme, ali da su dali sve od sebe da poboljšaju standard svojih zaposlenih.
– Radnika ima koliko ima i uklapamo se u aktuelnu situaciju. Plate smo podigli koliko smo mogli, što se kod mnogih odrazilo na to da su morali da smanje obim posla – kaže za Srpskainfo predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
Dodaje da će uvoz strane radne snage doprinijeti da se situacija na domaćem tržištu rada djelimično popravi.
– Kod nas, u pojedinim granama, ma koliku platu da date, ljudi jednostavno neće da rade. Na primjer, tako je u građevinarstvu. S druge strane, pekari hoće da rade, pa im podignete platu, a onda ste krivi kupcima, jer morate da dignete i cijene. Balansiramo kako znamo i umijememo, ali je činjenica da će mnogi morati da uvoze radnike ili da uzimaju podizvođače – poručuje Trivić.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, lani je strancima u BiH izdato 3.780 radnih dozvola, što je za 1.000 ili 36 odsto više nego godinu ranije.
– Primjetno je da je došlo do povećanja broja izdatih radnih dozvola u sektoru građevinarastva. Do sada je najviše radnih dozvola izdavano u sektoru trgovine, a u 2022. to se promijenilo. Takođe, sada imamo povećanje broja radnika iz Nepala i Bangladeša – kažu za Srpskainfo u ovoj agenciji.
I demografi potvrđuju da se tržište rada u BiH suočava sa brojnim izazovima, u najvećoj mjeri prouzrokovanim velikim porastom iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva.
– U periodu 2014-2022, iz BiH se iselilo više od 283.000 ljudi. Procjenjuje se da danas u BiH ima nešto manje od tri miliona stanovnika, među kojima je više od 700.000 penzionera, što znači da je odnos penzionera i zaposlenih gotovo izjednačen. U bivšoj SFRJ je sedamdesetih godina prošlog vijeka taj odnos iznosio 1:4. S druge strane, zapadna Evropa treba radnu snagu i nema nikakve šanse da neće posegnuti za radnicima koja se vrlo brzo integriše, a to je radna snaga sa zapadnog Balkana – ističe za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.
Objašnjava da veliki broj onih koji su se iselili, nisu mogli riješiti problem egzistencije.
– Iako su imali posao, radili su na određeno vrijeme, nisu mogli riješiti problem stanovanja, zbrinjavanje djece i slično. U posljednje vrijeme često se govori da ljudi idu jer nezadovoljni politikom, ali glavni razlog je određeni životni standard. Takođe, nekada je među migrantima najzastupljenija bila niskokvalifikovana muška radna snaga, dok su danas nosioci migracionih procesa visokoobrazovane osobe – poručuje Pašalić.
(srpskainfo.com)
