Deceniju poslije usvajanja Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije ona nema ni uslove za rad, ni dovoljan broj zaposlenih, niti može privoljeti druge institucije da sarađuju s njom.
Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Hasim Šabotić kaže da je parlamentarna komisija zadužena za izbor i praćenje njihovog rada donijela niz zaključaka da budu obezbijeđeni neophodni uslovi za rad, ali da Savjet ministara BiH ne želi da sprovede zaključke najvišeg zakonodavnog tijela.
– Agencija funkcioniše bez popunjenih osnovnih pozicija – pravnika, analitičara, službenika zaduženog za prijave korupcije, radnika zaduženih za pisarnicu i arhivu, lektora, prevodilaca. Od 33 zaposlena, prema sistematizaciji radnih mjesta koju je odobrio Savjet ministara, samo deset se neposredno bavi sprovođenjem osnovnih nadležnosti agencije – kaže Šabotić.
Stanje u agenciji ilustruje i činjenicom da se zaštitom osoba koje prijavljuju korupciju bavi jedan državni službenik, dok ih je u institucijama BiH angažovano 22.000.
– Skandalozna je i činjenica da Služba za zajedničke poslove institucija BiH nije u stanju da omogući obezbjeđenje objekta u kojem smo smješteni pa se dešava da ulaze nepozvane osobe i prijavitelji korupcije koji nerijetko prijete zaposlenima – navodi Šabotić.
S nadom da će stanje biti popravljeno, agencija će do kraja maja parlamentarnoj komisiji uputiti inicijativu i prijedlog za izmjenu zakona. Izmjene će se najvećim dijelom odnositi na otklanjanje nedorečenosti u zakonu.
Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH i predsjedavajuća Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u prošlom sazivu Dušanka Majkić ističe da još nema odgovora na ključno pitanje da li postojeća legislativa omogućava efikasnu borbu protiv korupcije.
– Otvoreno je i pitanje da li institucije BiH znaju u kakvim uslovima radi agencija, a naročito šta bi trebalo učiniti da bi borba protiv korupcije bila poboljšana. Agencija je institucionalno nedovršena i funkcioniše samo sa dijelom potrebnih kapaciteta. Od 33 zaposlena samo trećina radi na pitanjima koja se tiču korupcije, a nepopunjeno je 20 odsto radnih mjesta – kaže Majkićeva.
Agencija je nedavno useljena u novi poslovni prostor, ali je i on neadekvatan i ne ispunjava minimalne standarde efektivnog radnog prostora po zaposlenom.
– Iz dvije kancelarije koordiniše se prevencija korupcije u javnom i privatnom sektoru, ostvaruje saradnja sa 13 različitih nivoa vlasti, vrši monitoring sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije, međunarodna i regionalna saradnja. U istoj prostoriji se radi sa licima koja traže zaštitu u vezi sa podnesenim prijavama korupcije i licima koja prijavljuju korupciju, što je potpuno neprihvatljivo. Zaposleni se, u oskudnom kancelarijskom prostoru, sudaraju sa nakrcanim namještajem i provode radno vrijeme u prostorijama na kojima se prozori ne mogu otvarati. Teško da bi u ovakvim uslovima bilo moguće napraviti bolje rezultate – konstatuje Majkićeva.
Izvještaj o radu agencije za 2016. godinu pokazuje da je ona dva puta tražila da institucije BiH dostave informaciju o stepenu sprovođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije, ali nisu svi odgovorili na te zahtjeve.
– To nije čudno jer znaju da agencija nema nikakav mehanizam sankcija, što nalaže potrebu hitne izmjene postojećeg zakona o agenciji. Evidencija pokazuje da je 50 institucija ispunilo obavezu i dostavilo izvještaj, dok 24 nisu, što govori o odnosu institucija BiH prema problemu korupcije. Ako se tome doda analiza Balkanske istraživačke mreže BiH, koja je pokazala da je tokom deset godina rada pravosudnih institucija BiH 82 odsto optuženih za korupciju oslobođeno ili osuđeno na uslovnu kaznu, odgovor je jasan sam po sebi – kaže Majkićeva.
Dodaje da sve govori da je BiH uprkos proteku godina na samom početku teškog posla koji mora, bez obzira na sve, uspješno okončati.
– Zadatak izvršne vlasti na nivou BiH je da omogući preduslove za rad ove značajne agencije, a zakonodavnih tijela da pored donošenja zakona jačaju i nadzornu funkciju nad institucijama izvršne vlasti. Zadatak pravosudnih institucija je da djela korupcije dobiju epilog u presudama. Neophodno je uvesti javnost u rad institucija, urediti oblast finansiranja političkih partija, jačati etiku i integritet u javnim službama – kaže Majkićeva i naglašava da se sa rješavanjem problema mora početi odmah, jer je decenija već izgubljena.
(glassrpske.com)
