Ako dođe do najavljenog povećanja najniže plate u Republici Srpskoj sa 700 na 1.050 maraka desetine hiljada radnika ostaće bez posla, a pojedini poslodavci biće primorani da zatvore preduzeća.
Stav je to poslovne zajednice na najavu da bi najniža plata u Republici Srpskoj od početka iduće godine mogla da bude povećana za 350 KM, odnosno na 1.050 maraka.
– Odgovornost je na najvišim nosiocima vlasti da predlažu i usvajaju odluke, ali i da za iste snose kako pozitivne tako i negativne posljedice.
U trenutku kada partneri iz EU traže smanjenje cijena zbog pada tražnje, drastično povećanje najniže plate na 1.050 donijelo bi nesagledive posljedice. Ako do toga dođe biće ugrožene na desetine hiljada radnih mjesta, a izvjestan broj poslodavca zatvoriće preduzeće jer teret toga povećanja jednostavno neće moći podnijeti – kazao je “Glasu” direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.
Naglasio je da bi povećanje najniže plate za čak 50 odsto bio okidač za urušavanje ekonomskog rasta i sistema socijalne zaštite.
– Dakle, odgovornost za bilo kakvu odluku takvog tipa donosi Vlada RS. Mi samo ukazujemo koji bi sve problemi mogli nastati donošenjem njihovih odluka. Jasno je da bi nastupile velike posljedice po ekonomiju Srpske. Radna mjesta bila bi ugrožena, ne samo u privatnom sektoru i industriji, nego i javnom sektoru koji sigurno ne može iznijeti ovaj iznos najniže plate – zaključio je Aćić.
Sličnog mišljenja je i direktor preduzeća “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević, koji smatra da konačnu odluku o povećanju najniže plate treba dati struka.
– Ekonomisti i nauka trebalo bi da kažu šta je realno. Razumijem potrebu predsjednika Srpske da gradi ideje i želje da ljudi ostaju ovdje. To je sasvim u redu. Međutim, moramo vidjeti šta je realno. Koliko je to moguće? Šta se desilo u Republici Srpskoj dobro da bi za 50 odsto bila povećana najniža plata – upitao je Pazurević.
Naglasio je da se najniža plata ne može tako određivati i preko “koljena lomiti”.
– Moramo to analitički posmatrati. Pored toga postoji i drugi problem. Naime, najniža plata se daje nekome ko je nekvalifikovani radnik, nekome ko ne pravi normu, odnosno onima koji iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu da naprave učinak. Dakle, to je plata za nekog ko dolazi na posao, ali doći na posao je jedna stvar, a raditi je druga. Svi idemo na posao, ali koliko svi dolaskom na posao ostvare od norme je drugi problem – poručio je Pazurević.
Ako toga što samo ide na posao, naglašava Pazurević, poslodavci nagrade sa 1.050 maraka, on će biti približen radnicima koji stvarno rade i zarađuju.
– Onda se postavlja pitanje koliku će platu imati visoko kvalifikovani radnici. Moramo spustiti loptu na zemlju. Neka struka da konačnu riječ, a mi kao poslodavci ćemo to i poštovati – zaključio je Pazurević.
I ekonomisti smatraju da je potrebno napraviti ekonomsku analizu kada je riječ najavi mogućeg povećanja najniže plate sa 700 KM na 1.050 maraka, a ne raditi sve ad hok i na prečac.
– Sve je izvodljivo u slučajevima kada politika donosi odluke. U ovom trenutku ne vidim kvalitetne argumenta za povećanje najniže plate na 1.050 maraka. Smatram da bi to izazvalo više štete nego koristi. Sve je ovo prebrzo predloženo i nije ostavljeno dovoljno vremena da se sve to razmotri – rekao je “Glasu” dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.
Zamka
Marko Đogo kazao je da u najavljenom povećanju najniže plate sa 700 na 1.050 maraka postoji i zamka koju nadležni ne vide.
– Neki će biti zadovoljni, ali oni koji ne budu zadovoljni imaće značajne štete u smislu da će ostati bez posla. Koliko je to trenutno radnika, teško je procijeniti?! Mislim da su oni koji imaju platu ispod 800 maraka u ugroženoj kategoriji, odnosno da će ih poslodavci prije otpustiti nego povećati plate na iznos koji se spominje – kazao je Đogo.
(glassrpske.com)
