Koliku platu žele građani BiH?

Visina plate i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori za građane BiH prilikom odabira radnog mjesta, navodi se u istraživanju koje je portal Mojposao.ba sproveo zajedno s partnerskim sajtovima za zapošljavanje iz Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

Više od polovine ispitanika iz BiH odabralo je upravo visinu plate kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi, a na trećem mogućnost učenja i napredovanja.

- Reklama -

Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plate), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (BiH, Srbije, te Sjeverne Makedonije) na prvom mjestu visina plate.

Na pitanje šta je potrebno za dobijanje posla, najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%), te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je riječ o priželjkivanoj plati, kako se navodi u istraživanju, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku 1.500 KM (767 evra), što je čak za gotovo 500 KM više od trenutne prosječne plate.

Ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1.500 evra u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu platu. Željena plata u Sloveniji je 25% viša od stvarne prosječne plate. Sa druge strane, najniža očekivanja su u Sjevernoj Makedoniji, 523 evra, što je 12% više od onoga što je prosječna plata u Sjevernoj Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 760 evra, dok im je prosječna plata 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju platu od 1.020 evra, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plate.

Većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego lani kada je taj procenat iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).

Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za posao strahovalo 33% zaposlenih ispitanika.

U proteklo vrijeme bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, a kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i po kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34% ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44% ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće, 15% ispitanika ima hibridni način rada – djelimično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 7% radi isključivo od kuće.

Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u kancelarije, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%).

“Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno tri mjeseca ili manje, 22% je bez posla između tri i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika je nezaposleno više od jedne godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka duže od pet godina. Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine, kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%)”, pokazuju podaci iz ankete.

Istraživanje, u kojem je učestvovalo više od 4.700 ispitanika, i ove godine sprovedeno je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, a cilj je bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada.

Među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još školuje. Sedamdeset odsto ispitanika su žene, a 30% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 34% od 36 do 45 godina te 12% ispitanika starije je od 45 godina, 15% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46%), višu školu ili fakultet ima 44% ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10% ispitanika.

 

 

(nezavisne.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime