Posljedice ilegalne sječe: Gdje nema šuma, voda gospodari

Panika pred poplavama koja je prethodnih dana ponovo digla BiH na noge ponovo je otvorila mnogobrojna pitanja. Među njima je i nekontrolisana, gola i ilegalna sječa šuma nakon koje se pojavljuju klizišta i odroni.

Korita oko bujičnih rijeka su posljednjih godina u potpunosti ogoljena. Gola i ilegalna sječa su, smatraju stručnjaci, uzrokovali nezapamćene poplave 2014. godine. Vodu i zemlju nema šta da zadrži, jer je šuma preko noći nestala.

Predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo za SC kaže da su gole sječe zabranjene u visokim šumama.

– Postoje, naravno, izuzeci kada to može da se radi. Gola sječa se preporučuje ako je šuma stradala u požaru i ako počinje da se suši. Na taj način se sprječava razvoj štetnih insekata – poručuje Lojo.

Mjesta zaraze, dodaje on, moraju biti očišćena.To obično nisu velike površine i prostiru se do jednog hektara. Problemi nastaju, kaže Lojo, kada nastupi ilegalna sječa šume koja je na Balkanu, samim tim i u BiH, sve češća.

Više od polovine teritorije BiH pod šumom

– Oni koji ilegalnu sijeku šume dobro su opremljeni. Njihova mehanizacija je savremena. Upravo je ilegalna sječa šume naš najveći problem. Ona je veoma izražena i ne suzbija se – kazao je Lojo.

Šume i šumska zemljišta u BiH rasprostiru se na površini od oko 2,7 miliona hektara što čini 53 odsto površine države. U državnom vlasništvu je 81 odsto šuma, ostalo je pod tapijom privatnika.

– Imamo dosta problema i kada je u pitanju zakon, jer mnogo toga nije urađeno. Ilegalne sječe koje rade privatnici „izvode“ se na nestručan način. Postoje problemi i u privatnim šumama, jer njihova sječa nije zakonski riješena. Ako se zaraza pojavi u privatnoj šumi, nijedan državni organ nema pravo da je posiječe – istakao je Lojo.

Zbog nepotpunih podataka o stanju bh. šuma zbog ratnih dejstava nakon devedesetih nijedne godine nije realizovan mogući obim siječa. Iz sječive drvne mase godišnje se može proizvesti 5,4 miliona kubnih metara drvnih sortimenata.

Po pravilu se posječena mjesta odmah pošumljavaju. To je zakonska obaveza, ali je pitanje da li se to radi. Naše šume su dosta očuvane i obnova ide prirodno.To nas spasava. U BiH postoji 800 000 hektara nove šume – rekao je Lojo.

Bosna i Hercegovina, tvrdi Lojo, danas ima više šume nego prije 50 godina uprkos svim negativnim trendovima. On dodaje da BiH ima probleme sabrzinom gašenjem šuma.

– Teško prilazimo nekim šumama. U šume se mora više ulagati. Rijetko ko dozvoljava da se kroz šume grade putevi, a putevi čuvaju šume od požara. Naš potencijal je oko 16 miliona kubnih metara posječenog drveta godišnje – rekao je Lojo.

Vlasti se ne bore protiv ilegalne sječe

I Dane Marčeta sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci ističe da je najveći problem za šume u Republici Srpskoj ilegalna sječa.

Jedini pravi problem u šumarstvu su ilegalne sječe. Vlasti ili neće ili ne mogu da suzbiju to. Ono što se sječe u skladu sa zakonom je u redu, ali su ilegalne sječe zaživjele preko svake mjere – istakao je Marčeta.

On dodaje da prirodno obnavljanje donisi najveći benefit šumama i ističeda svako šumsko gazdinstvo ima predviđene površine za pošumljavanje.

Kvalitet sadnog materijala je druga priča, ali se nominalno pošumljava dovoljno. Inventura je pokazala da se šumovitost BiH povećala u odnosu na neke ranije periode – rekao je Marčeta.

Prema podacima Šuma RS u prošloj godini je po osnovu bespravne sječe zabilježena šteta od 2,9 miliona maraka. Podneseno je 667 krivičnih i 1 471 prekršajna prijava. Veoma mali broj prijava je riješeno, tako da je procenat naplaćenih šteta u odnosu na one za koje su podnesene prijave svega 2,3 odsto.

Najviše bespravnih sječa evidentirano je na područjima šumskih gazdinstava „Jahorina“ (šteta iznosi 1,3 miliona KM), „Romanija“ (308 373 KM), „Prijedor“ (258 329 KM).

– Za prva tri mjeseca ove godine Republička šumarska inspekcija oduzela je 209 metara kubnih šumskih drvnih sortimenata čija je vrijednost 19 643 maraka. Sortimenti su oduzeti na postrojenjima za primarnu preradu drveta i u prometu, jer je kontrolama utvrđeno da nisu žigosani – kazala je portparol Republičkog inspektorata Dušanka Makivić.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH tri četvrtine bh. stanovnika grije se na drvo, a gotovo jednoj trećini drvo je jedini energent za spremanje hrane. Posljednjih godina u BiH je prava jagma za drvetom – povećan je broj tvornica koje proizvode pelete od drveta, u pogon je pušteno nekoliko velikih toplana na drvo, uz redovne mušterije, proizvođače poluproizvoda i proizvoda od drveta.

 

 

 

(srpskacafe.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime