Neuobičajen sukob između savezne i državne vlade se formira na granici Teksasa sa Meksikom – bitka oko prava saveznih država i bezbijednosti migranata zbog koje nekoliko republikanskih zakonodavaca o napetosti govori kao o nastajućem građanskom ratu.
Do sukoba dolazi usred rekordnog priliva migranata preko južne granice SAD, što će sigurno biti glavni problem u ovogodišnjoj predsjedničkoj trci.
Žilet-žica i odluka Vrhovnog suda
Žilet-žica se dugo koristi na dijelovima granice između Sjedinjenih Država i Meksika kako bi se spriječio prelazak migranata bez dokumenata. U maju 2021. guverner Teksasa Greg Abot proširio je upotrebu žice kada je naredio proglašenje katastrofe na granici, što je državi omogućilo da postavi ogradu na privatnom imanju u blizini rijeke Rio Grande, piše Njujork magazin.
U oktobru je državni tužilac Teksasa Ken Pakston tužio administraciju Džoa Bajdena zbog uklanjanja ove žilet-žice od strane carinskih i graničnih službi. Federalni agenti su presjecali žicu kako bi spasli migrante u opasnosti, a u tužbi je navedeno da je u pitanju uništavanje državne imovine kako bi se migrantima „pomagalo“ da pređu granicu.
Nakon više žalbi, Vrhovni sud je prošlog ponedeljka donio kratku odluku, 5 prema 4, da privremeno pauzira odluku nižeg suda kojom se federalnim agentima brani da seku ograde. Pravni stručnjaci kažu da postoji očigledan razlog za odluku Vrhovnog suda: Ustav kaže da je kontrola državnih granica federalna stvar.
Kako je Abot prkosio odluci Vrhovnog suda?
Abot je u prošlu srijedu izdao saopštenje u kojem tvrdi da je „savezna vlada prekršila sporazum između Sjedinjenih Država i države (Teksasa)“ tako što nije spriječila migrante da pređu granicu. U nekoliko dana nakon toga, Nacionalna garda Teksasa i državni vojnici nastavili su sukob sa agentima granične patrole oko žice.
Jedna kritična tačka je park Šelbi od oko 19 hektara u Igl Pasu, popularnom prelazu kod reke Rio Grande; Zvaničnici za sprovođenje zakona u Teksasu postavili su barijere za brodske kontejnere i žicu duž obale rijeke kod parka i nadgledaju pristup parku. Tu se 14. januara udavila žena i dvoje djece. Agenti granične patrole kažu da su im trupe Nacionalne garde Teksasa „fizički zabranile“ pristup parku kako bi ih spasle. (Nacionalna garda Teksasa je izjavila da je ovo „netačno.“)
Nakon naloga Vrhovnog suda, Odjeljenje za unutrašnju bezbijednost zahtevalo je da se graničnoj patroli odobri pristup javnom parku do petka. Pakston je odbio taj zahtjev 26. januara. Zatim je 29. januara, podguverner Teksasa Dan Patrik rekao je za Foks njuz da „ako presjeku žicu, mi ćemo je zamijeniti“
Republikanci se okupljaju u Abotovu odbranu
Republikanci su pohrlili u Abotovu odbranu, navodeći sukob kao primjer federalnog zadiranja u prava država – čak i ako je predmetno pitanje, međunarodna granica, federalna stvar, prenosi Blic.
Republikanski predstavnik Klej Higins je čak rekao da Bajdenova administracija „inscenira građanski rat“.
Između predizbornih skupova i pojavljivanja na sudu, Donald Tramp je pozvao „sve države spremne da rasporede svoje stražare u Teksas“.
Na skupu u Las Vegasu u subotu, Tramp je rekao: „Kada budem predsjednik, umjesto da pokušam da pošaljem Teksasu zabranu prilaska, poslaću im pojačanje”.
Svaki republikanski guverner, osim Fila Skota iz Vermonta, potpisao je zajedničku izjavu za Teksas i rekli da stoje uz njegovo „ustavno pravo na samoodbranu“.
Glen Jangkin iz Virdžinije i Sara Hakabi Sanders iz Arkanzasa su čak poslali mali broj svoje Nacionalne garde na granicu kao podršku.
Da li će se Bajden odlučiti na drastičan korak?
U prošlim sukobima između državnih zvaničnika i savezne vlade, predsjednici su preduzeli korak ka federalizaciji lokalne nacionalne garde pomoću rezolucije.
Značajni primeri uključuju Dvajta Ajzenhauera koji je federalizovao Nacionalnu gardu Arkanzasa kako bi obezbijedio siguran prolaz grupi afroameričkih učenika do njihove srednje škole 1957. i Džona F. Kenedija koji je federalizovao Nacionalnu gardu Alabame kako bi omogućio afroameričkim studentima da se registruju za pohađanje Univerziteta Alabama 1963. godine.
Iako Bajden nije predložio da će napraviti tako veliki korak, demokratski predstavnik Hoakin Kastro pozvao je predsjednika da to učini. Abot je u petak rekao da je spreman za „nevjerovatan događaj“ federalizacije.
Šta se dešava sa dogovorom oko granice
Dok sukob tinja u Teksasu, Bajdenova administracija radi sa republikanskim poslanicima na postizanju sporazuma o granici koji bi bio povezan sa daljim finansiranjem Ukrajine – uparujući centralni demokratski prioritet sa centralnim republikanskim. Uslovi nedovršenog zakona o migrantima navodno uključuju obavezno zadržavanje svih odraslih samaca koji prelaze granicu i zatvaranje ulaznih luka ako se tog dana zabilježi 5.000 ulazaka migranata.
Bajdenovo zalaganje za dvopartijski zakon o granici – onaj koji bi takođe uključivao finansiranje Ukrajine i Izraela – označava seizmički pomak udesno u graničnoj i imigracionoj politici koju je izgradio tokom prošle godine.
Ali bez obzira na pristojne izglede da zakon prođe u gornjem domu, republikanci u Predstavničkom domu izgleda su odlučni da ga „ubiju“.
Donald Tramp, koji je kritikovao Bajdena zbog imigracije, vrši pritisak na republikance u Predstavničkom domu da potope predlog zakona kako bi mogao da nastavi da kritikuje Bajdena po tom pitanju, a njegov uticaj se pokazao veoma važnim. Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta ukazivao da je prijedlog zakona mrtav po dolasku; u utorak je republikancima u Predstavničkom domu rekao da “nema puta naprijed”.
Da li će Teksas da se otcijepi
U međuvremenu se sve više čuju nacionalistički pozivi na stvaranje nove nezavisne države Teksas.
Predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta Danijel Miler govorio je o svojoj kampanji da država postane potpuno nezavisna nacija, ili o Tegzitu, u svom podkastu “Teksaške vijesti” ove nedelje.
Miler je tvrdio da je Abotova politika „zapravo Teksas koji se zalaže za naša prava, zakon i naš suverenitet“.
– Ponekad možete dobiti 100 godina istorije u jednom danu ili jednoj nedelji, to je očigledno parafraza, ali evo nas. Nalazimo se u tački u kojoj je Tegzit svima na umu, i onima koji su za njega i onima koji su protiv njega. Pitanje granice je sada dospjelo na vrh vijesti, a Tegzit je postao prirodno logičan produžetak onoga što se dešava dolje na granici – kaže on, prenosi “Dejli ekspres”.
Sa vijestima da republikanski guverneri podržavaju Abota, Miler je postavio pitanje da li postoje šire pukotine u američkoj uniji koje bi mogle da dovedu do još jednog građanskog rata.
– Da li to onda znači da ćemo vidjeti izdvajanje ne samo Teksasa već i preostalih država i šta to znači za Uniju? Interesantna su vremena u kojima živimo. I mislim da idemo ka mjestu gdje je ovo više od ustavne krize – rekao je Miler.
Niki Hejli: Teksas ima prava da se otcijepi ako hoće
Teksas ima pravo da se otcijepi od SAD ako njeni građani odluče da to učine, tvrdila je u sredu republikanska predsjednička kandidatkinja Niki Hejli – što je kontroverzno gledište koje je u suprotnosti Ali „ako Teksas odluči da to želi, može to da uradi“, rekla je Hejli u intervjuu za radio emisiju „The Breakfast Club“.
– Ako cijela ta država kaže: “Ne želimo više da budemo dio Amerike”, mislim, to je njihova odluka – rekla je Hejli, iako je takođe primijetila: “Hajde da razgovaramo o tome šta je stvarnost. Teksas ne ida ka otcijepljenju.”sa vijekovima uspostavljene istorije i presedana. Slični pokušaji secesije neslavno su doveli do građanskog rata.
(srpskainfo.com)
