Šta raditi u slučaju grmljavine: Hrast i kišobran mame gromove

U slučaju nevremena praćenog grmljavinom najbolje sklonište su zidani objekti i automobil. Idealnog zaklona nema. Bolje biti u šumi nego pod jednim stablom.

Čim ugledate sjevanje u oblacima najbolje je da se sklonite u najbližu kuću, zgradu ili neki drugi zidani objekat, pa čak i u automobil! To bi trebalo da budu dovoljno sigurna mjesta da se zaštitite od udara groma. Jer, “svjetlucanje” munja, koje još nisu “krenule” prema tlu, prvi je bezazleni znak da se treba skloniti. A kad munje počnu da sjevaju, gdje će da udare – ne može se predvidjeti. Ako ste, ipak, na otvorenom, najvažnije je da ne štrčite, da ne otvarate kišobran i ne bježite pod usamljeno drvo, naročito ne pod hrast!

- Reklama -

Ovo su osnovni savjeti elektroinženjera Milana Stevančevića, našeg priznatog stručnjaka iz oblasti elektromagnetnih polja, kako bi trebalo da se ponašamo kad naiđe nevrijeme sa grmljavinom i munjama. Oni koji planiraju radove u poljima, poslove na otvorenom, odlazak na kupališta, jezera, rijeke, ili bazene, prije svega treba da pogledaju meteorološku prognozu i obavezno odlože sve poslove ako je najavljena grmljavina. Naš sagovornik, takođe, podsjeća da ona, prosječno traje desetak minuta, ali može da potraje i po nekoliko sati.

– Idealnog zaklona od udara groma nema, ali je preventiva najvažnija – nastavlja Stevančević. – U širokom luku treba izbjegavati sklanjanja pod usamljena visoka stabla, naročito pod hrast i njemu srodne takozvane tvrde vrste drveća poput jasena, cera, oraha, bukve, trešnje i javora. Bolje je skloniti se pod grupu stabala ili u šumu. No, i tada treba biti oprezan i treba se potruditi da i drveće koje nam je zaklon bude približno iste visine.

Naš sagovornik, podsjeća i da je, na otvorenom, automobil gotovo idealna zaštita budući da za njega važi princip Faradejevog kaveza i ima osobinu da blokira spoljašnje statičko električno polje.

– Oni koji se u slučaju grmljavine nađu blizu vodenih površina, takođe bi trebalo da potraže zaklon – savjetuje Stevančević. – Pecaroši bi odmah trebalo da odlože udice, kišobrane i sve druge predmete koji sadrže i najmanje tragove metala, jer “privlače” munje. O plivanju nema ni govora, jer em glava štrči, em je voda provodnik.

Kada je, pak, riječ o povećanoj mogućnosti udara groma tokom razgovora mobilnim telefonom na otvorenom, mišljenja stručnjaka su različita. Naš sagovornik tu “vezu” isključuje:

– Nema opasnosti od mobilnih telefona, jer je njihova struja takozvana kondukciona i ne može da poveća vjerovatnoću od udara groma nekog ko razgovara mobilnim telefonom.

Najsigurnije “skrovište” od munja i gromova je, kako kaže naš sagovornik, u čvrstom zidanom objektu.

– Savjeti o isključivanju svih električnih uređaja u kući tokom nevremena su besmisleni – kaže naš sagovornik. – Ma koliko napolju da grmi i sjeva, slobodno mogu da rade televizor, računar, telefoni… To što su oni uključeni ne može da prizove udar munje. Bilo je slučajeva da ljudi stradaju kad im u kuću udari grom, ali uzrok tome sigurno nije to što su za to vrijeme gledali TV.

MJERENjE UDALjENOSTI

Od trenutka kada vidite munju, brojite dok ne čujete grmljavinu, a potom taj broj pomnožite sa 340 i dobićete tačnu razdaljinu od mjesta gdje je udario grom – objasnio je za naš list profesor Mlađen Ćurić iz Instituta za meteorologiju. – Grom je tok naelektrisanih čestica, koji iz visokih slojeva atmosfere ide ka zemlji ili između oblaka. Kada dođe do proboja naelektrisanih čestica kroz atmosferu, prvo se vidi munja, a posle munje stiže i zvučni efekat – grmljavina.

 

 

 

(novosti.rs)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime