U slučaju nevremena praćenog grmljavinom najbolje sklonište su zidani objekti i automobil. Idealnog zaklona nema. Bolje biti u šumi nego pod jednim stablom.
Čim ugledate sjevanje u oblacima najbolje je da se sklonite u najbližu kuću, zgradu ili neki drugi zidani objekat, pa čak i u automobil! To bi trebalo da budu dovoljno sigurna mjesta da se zaštitite od udara groma. Jer, “svjetlucanje” munja, koje još nisu “krenule” prema tlu, prvi je bezazleni znak da se treba skloniti. A kad munje počnu da sjevaju, gdje će da udare – ne može se predvidjeti. Ako ste, ipak, na otvorenom, najvažnije je da ne štrčite, da ne otvarate kišobran i ne bježite pod usamljeno drvo, naročito ne pod hrast!
Ovo su osnovni savjeti elektroinženjera Milana Stevančevića, našeg priznatog stručnjaka iz oblasti elektromagnetnih polja, kako bi trebalo da se ponašamo kad naiđe nevrijeme sa grmljavinom i munjama. Oni koji planiraju radove u poljima, poslove na otvorenom, odlazak na kupališta, jezera, rijeke, ili bazene, prije svega treba da pogledaju meteorološku prognozu i obavezno odlože sve poslove ako je najavljena grmljavina. Naš sagovornik, takođe, podsjeća da ona, prosječno traje desetak minuta, ali može da potraje i po nekoliko sati.
– Idealnog zaklona od udara groma nema, ali je preventiva najvažnija – nastavlja Stevančević. – U širokom luku treba izbjegavati sklanjanja pod usamljena visoka stabla, naročito pod hrast i njemu srodne takozvane tvrde vrste drveća poput jasena, cera, oraha, bukve, trešnje i javora. Bolje je skloniti se pod grupu stabala ili u šumu. No, i tada treba biti oprezan i treba se potruditi da i drveće koje nam je zaklon bude približno iste visine.
Naš sagovornik, podsjeća i da je, na otvorenom, automobil gotovo idealna zaštita budući da za njega važi princip Faradejevog kaveza i ima osobinu da blokira spoljašnje statičko električno polje.
– Oni koji se u slučaju grmljavine nađu blizu vodenih površina, takođe bi trebalo da potraže zaklon – savjetuje Stevančević. – Pecaroši bi odmah trebalo da odlože udice, kišobrane i sve druge predmete koji sadrže i najmanje tragove metala, jer “privlače” munje. O plivanju nema ni govora, jer em glava štrči, em je voda provodnik.
Kada je, pak, riječ o povećanoj mogućnosti udara groma tokom razgovora mobilnim telefonom na otvorenom, mišljenja stručnjaka su različita. Naš sagovornik tu “vezu” isključuje:
– Nema opasnosti od mobilnih telefona, jer je njihova struja takozvana kondukciona i ne može da poveća vjerovatnoću od udara groma nekog ko razgovara mobilnim telefonom.
Najsigurnije “skrovište” od munja i gromova je, kako kaže naš sagovornik, u čvrstom zidanom objektu.
– Savjeti o isključivanju svih električnih uređaja u kući tokom nevremena su besmisleni – kaže naš sagovornik. – Ma koliko napolju da grmi i sjeva, slobodno mogu da rade televizor, računar, telefoni… To što su oni uključeni ne može da prizove udar munje. Bilo je slučajeva da ljudi stradaju kad im u kuću udari grom, ali uzrok tome sigurno nije to što su za to vrijeme gledali TV.
MJERENjE UDALjENOSTI
Od trenutka kada vidite munju, brojite dok ne čujete grmljavinu, a potom taj broj pomnožite sa 340 i dobićete tačnu razdaljinu od mjesta gdje je udario grom – objasnio je za naš list profesor Mlađen Ćurić iz Instituta za meteorologiju. – Grom je tok naelektrisanih čestica, koji iz visokih slojeva atmosfere ide ka zemlji ili između oblaka. Kada dođe do proboja naelektrisanih čestica kroz atmosferu, prvo se vidi munja, a posle munje stiže i zvučni efekat – grmljavina.
(novosti.rs)
