Police sa tzv. zdravom i organskom hranom sve češće su i brojnije u trgovinama i karakterišu ih više cijene, ali stručnjaci za ishranu savjetuju potrošače da pažljivo čitaju deklaraciju jer takvi proizvodi nisu uvijek najzdraviji.
“Hrana koja se prodaje u raznim šopovima ili odjeljenjima supermarketa kao zdrava hrana, definitivno se ne može tako paušalno nazivati jer ona to često nije, niti je po sastavu ni po individualnoj podnošljivosti i potrebama svakog pojedinca”, upozorila je dr Slavica Nike, hrono nutricionista iz Banjaluke.
Kako ističe, u većini ovih proizvoda nalaze se i različiti dodaci, kao što su vještačke arome, emulgatori, konzervansi, šećeri i zaslađivači, a to potrošači na deklaracijama uglavnom ne konstatuju.
“Samim tim, instant obroci u kesicama nikada nisu bolji izbor od obroka koji se jednostavno mogu napraviti i u sopstvenoj režiji”, rekla je Nike.
Ni po pitanju individualne podnošljivosti određene vrste hrane i namirnice, kako ističe, nisu dobar izbor, jer neke komponente iz njih za jednog čovjeka mogu biti lijek, a za drugog “tihi ubica”.
“Neke namirnice koje su nam čak i omiljene mogu nam najviše štetiti i dovesti do nadimanje, gorušice, zatvora, alergije, osipa i akni na koži, gojaznosti, što je posljedica crijevnog disbalansa i širenja toksina tijelom”, upozorava Nike i dodaje da je eliminacijom takvih namirnica iz ishrane na određeno vrijeme moguće poboljšati zdravlje.
Dr Gordana Ljoljić-Dolić, specijalista fizijatar-nutricionista, ističe da nije pobornik hrane koja ima dug rok trajanja, te da je pristalica domaćih proizvoda koji nemaju konzervanse i emulgatore.
“Danas je sve veći broj pacijenata s alergijama i jedan od uzroka problema imunološkog sistema mogu biti i konzervansi”, upozorava dr Ljoljić-Dolić, te dodaje da instant obroci danas mogu biti i zdravi i nezdravi.
Navodi primjer da u većim marketima imaju upakovane obrok salate koje su zdrave, a može se reći da su i to instant obroci.
“Najvažnije je pogledati sastav gotovih proizvoda, koji nam govori koliko je obrok zdrav ili ne”, rekla je Ljoljić-Dolićeva.
Smatra i da bi kontrole mogle biti efikasnije.
“U kontroli procesa proizvodnje jednog soka ili šejka treba da se testiraju namirnice od kojih se pravi taj sok, zatim osoblje koje priprema hranu, radna površina i posuđe koje se koristi prilikom pripreme, tako da imate puno faza koje mogu da zakažu”, kaže ona.
Kada je u pitanju ishrana, kaže da je neophodan balans između ugljenih hidrata, masti i proteina u kombinaciji s adekvatnim unosom vode i obaveznom fizičkom aktivnošću. Upozorava da rafinisane šećere i određenu grupu ugljenih hidrata treba izbjegavati.
U Inspektoratu RS ističu da proizvodi koji se vode kao zdrava hrana moraju takođe ispunjavati uslove kao i druge vrste, a deklaracija mora sadržavati naziv i vrstu hrane, naziv i adresu proizvođača, listu sastojaka, energetsku vrijednost, oznaku serije, rok upotrebe itd., i mora biti uočljiva. Inspekcija provjerava da li su i ove vrste proizvoda adekvatno obilježene, a do sada nisu uočene veće nepravilnosti.
(nezavisne.com)
