Iako baštini dugu tradiciju od 70-ih godina prošlog stoljeća, Umjetnička galerija Brčko distrikta danas ne bilježi sjajne dane u djelovanju, a razloga za takvu situaciju je niz – od administrativnih poteškoća do opšte letargije stanovništva usljed generalnog stanja društva, istakla je u razgovoru za Fenu kustosica Umjetničke galerije Sonja Đurović.
Umjetnička galerija Brčko distrikta osnovana je 1975. godine. Na poziv za osnivanje galerije odazvali su se i svoja djela poklonili mnogi poznati umjetnici širom bivše Jugoslavije, pa se može reći da galerija danas ima međunarodni sadržaj umjetničkih djela.
Od njenog osnivanja u izložbenim salonima galerije priređivan je veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi slika, skulptura, filatelije, umjetničko-dokumentarne fotografije, voštanih figura i slično. Od samog početka rada, galerija je veoma dobro sarađivala sa muzejima, galerijama i drugim institucijama kulture širom zemlje i inostranstva.
Fundus Galerije danas broji više od hiljadu umjetničkih djela razvrstanih u nekoliko zbirki. Možda i jedna od najzanimljivijih – zbirka 70 originalnih crteža sa izgradnje pruge Brčko-Banovići predstavlja jedan oblik umjetničko-dokumentarnog zapisa, zbog čega ima i istorijski značaj.
Zbirka od 60 portreta boraca sa teritorije Brčkog u Drugom svjetskom ratu ima takođe dokumentarno-umjetničku vrijednost, navela je Đurović. Zbirka djela brčanskih umjetnika starije i nove generacije od posebnog je značaja jer svjedoči o razvoju likovne umjetnosti u tom gradu.
Zanimljivo je istaknuti, podvlači ona, da je kompletan fundus umjetničkih djela u potpunosti sačuvan i neoštećen dočekao kraj posljednjeg rata na ovom prostoru.
Od 2001. godine, galerija organizuje likovnu koloniju “Sava” koja je ugostila mnoge umjetnike iz zemlje i regiona. S obzirom na to da Galerija egzistira u okviru Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu u vladi Brčko distrikta, Đurović naglašava da zbog administrativnih i zakonski ograničenih mogućnosti samostalnog djelovanja nije u mogućnosti da otkupljuje nova umjetnička djela, pa je likovna kolonija jedini način da se fundus obogati novim djelima različitih autora.
Iz tog i mnogih drugih razloga, Sonja Đurović smatra da postoji potreba za osnivanjem centra za kulturu koji bi na neki način omogućio lakše funkcionisanje kulturne djelatnosti objedinjujući gradsku galeriju i muzej, što bi značajno olakšalo njihov rad.
Na žalost, iz istog razloga, kaže ona, galerija nema Umjetnički savjet, svedena je na samo jednog radnika koji ima ulogu i kustosa i menadžera i administrativnog službenika, a zbog načina uprave i nadležnosti koje su joj ograničene ne postoje uslovi za raspisivanje konkursa za žirirane izložbe, a iz istog razloga – nepostojanja Umjetničkog savjeta.
– Zbog toga nemamo raspisane konkurse za izložbe kao ni bijenala portreta, grafike, crteža i slično, a umjetnicima koji žele da izlažu znatno je otežan naćin na koji mogu da stupe u kontakt sa ovom ustanovom. Razlog tome je nedostatak političke volje da se ovi problemi konačno riješe – navela je kustosica.
Galerija u prosjeku organizuje deset izložbi godišnje. Najznačajnije u proteklih pet godina bile su izložbe radova renomiranih autora poput Safeta Zeca, Đure Sedera, Mevludina Ekmečića, Ratka Lalića, Petra Hranuellija, Igora Modrića, Miomira Miše Vemića, Dragana Bartule.
Odliču saradnju Galerija ima sa ambasadama Mađarske, Češke, Bugarske i Francuske.
Ipak, Sonja Đurović ocjenjuje da je zainteresovanost publike za ovakve događaje neznatna u Brčkom, a razlog za to vidi “u opštoj letargiji uzrokovanoj egzistencijalnom krizom i depresijom koja je u BiH jedina konstanta”.
(fena)
