Pojačane kontrole finansijskih transakcija, sporiji priliv novca iz inostranstva, veći troškovi poslovanja i dodatne administrativne procedure samo su neke od posljedica koje bi mogle uslijediti zbog neispunjavanja međunarodnih obaveza u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Veliki problem za kompanije
Moneyval je još od 2024. godine upozoravao vlasti Bosne i Hercegovine na potrebu usvajanja ključnih reformskih zakona. Od tri potrebna zakonska rješenja usvojen je samo Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma, dok preostala dva zakona nisu dobila potrebnu podršku u Vijeću ministara BiH.
Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica upozorio je da bi posljedice posebno mogla osjetiti dijaspora, čije doznake premašuju 4,5 milijardi KM godišnje.
“Svako povećanje troškova i administrativnih procedura može značajno usporiti i poskupjeti međunarodne novčane transfere”, kazao je Ražanica, javlja Federalna televizija.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da će najveći teret snositi kompanije koje posluju s inostranstvom.
“Izvoznici i uvoznici suočit će se s dodatnim kontrolama i sporijim transferima novca. Umjesto dosadašnjih nekoliko dana, pojedine transakcije mogle bi trajati i do deset dana”, naglasio je Pavlović.
Zaštiti finansijski sektor
Bosna i Hercegovina je na sivoj listi Moneyvala bila i 2015. godine, a za izlazak s liste tada su bile potrebne gotovo tri godine. Ovoga puta proces bi mogao trajati duže jer se, osim usvajanja zakona, očekuje i njihova puna primjena u praksi.
Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović poručila je da je neophodno zaštititi finansijski sektor od negativnih posljedica političkih zastoja.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno svrstavanje Bosne i Hercegovine na sivu listu poslalo negativan signal međunarodnim partnerima i investitorima, dodatno otežavajući poslovni ambijent i usporavajući ekonomski razvoj zemlje.
(Vijesti.ba)
