Može li vjera biti privatizirana i gdje su granice? Pitanje je ovo koje u posljednje vrijeme postavljaju građani Brčko distrikta, nezadovoljni Pravilnikom kojim je predviđena nova cijena članarine Islamskoj zajednici u iznosu od 60 maraka po osobi.
A tu vide tek početak problema. S druge strane, iz Medžlisa Islamske zajednice Brčko pojašnjavaju da je sve poskupjelo, a građane za to niko nikada nije ni pitao.
Može li se vjera privatizovati i bitnije, može li se na njoj i zaraditi? Niz je pitanja koja danima muče vjernike islamske vjere u Distriktu brčko. Pravilnik Medžlisa novi, usluge iste, ali članarina skuplja: 60 maraka po osobi godišnje. Za mnoge preskupo, pa je više od 100 vjernika iz džemata Palanka potpisalo peticiju kojom odbija centralizaciju unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Kad sam otišao jučer neće da gledaju u te papire. Kaže, zatvorit ćemo vam džamiju. Džamiju ne može niko zatvoriti nego onaj ko je pravio. Rekao mi je naš imam: Nemate vi s džamijom ništa, mene je Bog počastio njome, ja ovdje upravljam i pitam se i mora biti kako ja kažem“, navodi Avdo Ibrišimović, džematlija iz Palanke.
Ide se i korak dalje. Islamska zajednica otvara i pogrebno društvo. Pa su sve glasnije reakcije privatnih pogrebnih društava da se ide ka stvaranju monopola i gašenju preduzeća.
„Mi smo za Islamsku zajednicu, urednu i da je uredno plaćamo, cijenimo i poštujemo. Ali ovakve rukovodioce koji su trenutno u Brčko distriktu – nismo. Oni su doživotni. Oni rade od prije ovog nesretnog rata, evo 40 godina nije smijenjen ni jedan”, kaže Ibrahim Fazlović, vlasnik privatnog pogrebnog preduzeća.
„Žalili smo se inspekciji, kažu, ne mogu im ništa zato što su Islamska vjerska zajednica. Ali oni su udruženje građana. Ovdje se više ne radi o vjeri, ovdje se samo radi o parama”, dodaje Anela Medić, radnica privatnog pogrebnog preduzeća.
Kritika je mnogo. Iz Medžlisa Islamske zajednice u telefonskom razgovoru demantovali su sve ove navode, ali pred kameru nisu željeli stati. Umjesto toga, pisani odgovor:
„Broj naših džematlija koji su do sada ispunili ovu obavezu prelazi jednu hiljadu i u granicama je (čak nešto i iznad toga) trenda koji je bio prisutan prethodnih nekoliko godina. Shodno ovim pokazateljima, ne očekujemo nikakvih problema da kalendarsku godinu završimo u skladu s našim projekcijama i planovima. Činjenica da jedan broj naših džematlija iskazuje određeni otpor ovoj aktivnosti je potpuno razumljiva. Ljudi su, inače, nepovjerljivi i skeptični spram svake vrste promjene paradigme na koju su se navikli. Često, kada je i u njihovu korist. S druge strane, razumljiva je i određena frustracija naših ljudi, budući da ih niko ne pita za cijene energenata, prehrambenih artikala, komunalnih usluga itd.“, naveo je Mustafa ef. Gobeljić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko.
Ne pitaju, a ni sistem ne radi mnogo kako bi zaštitio krajne potrošače. Zato pojedini spremno upućuju kritike.
„Smatram da se Islamska zajednica s ovim potezom odronila od svoje zajednice, i da ne radi u cilju zajednice. Oni su sad počeli da ulaze u privatne sektore, iako im doprinose plaća Vlada. Prvo su krenuli s obdaništem, nakon obdaništa napravili su restoran, sada idu s pogrebnim društvom, vjerovatno je naredna kamenorezačka radnja. Gdje im je kraj?“, pita Abdulah Iljazović, zastupnik SBiH u Skupštini Brčko distrikta.
Proteklih godina iz budžeta Distrikta godišnje su izdvojeni milioni maraka za vjerske zajednice, ali mnogi smatraju da njihov rad nije transparentan. Na posljednjoj sjednici Vlade izdvojeno je novih 400.000 maraka, od čega 200.000 Islamskoj zajednici.
(federalna.ba)
