ZOI ‘84: Sarajevo je prije 33 godine bilo prijestonica svijeta

“Proglašavam da su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu otvorene.” Ovim riječima 8. februara 1984. godine tadašnji je predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak na stadionu “Koševo” otvorio najveću sportsku manifestaciju u svijetu.

Sportiste i delegacije 49 zemalja pozdravili su predsjednik Organizacionog komiteta XIV ZOI Branko Mikulić i predsjednik Medunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch. Mikulić je poželio sportistima da “medalje osvoje u istinskom sportskom nadmetanju i duhu prijateljstva sportista svijeta”, a Samaranch da do izražaja dođu njihovi “najdivniji talenti u duhu časne borbe koja je jedna od najvažnijih načela naših olimpijskih ideala.” Ceremonija otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara trajala je više sati.

- Reklama -

Olimpijski plamen zapalila je najbolja jugoslovenska klizačica Sanda Dubravčić. U ime 1.510 takmičara olimpijsku zakletvu je položio najbolji jugoslovenski skijaš Bojan Križaj.

Svi sportisti su stanovali u Olimpijskom selu na Mojmilu. Svečano otvaranje XIV ZOI pratilo je više od dvije milijarde TV gledalaca u svijetu.

Strani novinari su u izvještajima o otvaranju Olimpijade naglašavali ljepotu Sarajeva, koje “živi za Olimpijadu”, kao i gostoljubivost Sarajlija. Švajcarski list La suis je na naslovnoj strani napisao kako će “Sarajevo u idućih deset dana biti prijestonica svijeta.”

Svi sovjetski listovi su pisali kako se otvaranje Olimpijade “graničilo sa bajkom”.

“Volimo Jureka…”

U Sarajevo su 8. februara stigle i mažoretkinje noseći mimoze. One su prve zaigrale “kolo mira”, koje se igralo svake olimpijske noći. A maskota Olimpijade popularni Vučko vjerovatno je bio najpopularniji na planeti, a i najprodavaniji.

Prvo olimpijsko zlato u Sarajevu osvojila je finska takmičarka u ski-trčanju na 10 kilometara Marja-Liisa Hämäläinen, a prvi svjetski rekord postavila je takmičarka Istočne Njemačke Karin Enke u brzom klizanju na 1.500 metara.

Ali, prvog takmičarskog dana dogodile su se i prve neprijatnosti. Zbog velikih snježnih padavina i jakog vjetra na Bjelašnici, odgođen je spust za muškarce, a na Jahorini spustašice nisu mogle da treniraju. Oslobođenje je 11. februara objavilo tekst pod naslovom “Mećavijada”, u kome je pisalo da se “zima okrenula protiv zimskih igara”. U petak, 10. februara 1984. u Zetri je počeo “bal na ledu”, odnosno “klizački spektakl”, gdje je glavna zvijezda bila nezaboravna Katarina Witt.

U utorak, 14. februara, slovenski alpinac Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu. Bila je to prva medalja koju je jedan Jugosloven ikad osvojio na zimskim olimpijadama. Na ceremoniji proglašenja pobjednika i uručivanja medalja pred Skenderijom pojavio se veliki natpis:

“Volimo Jureka više od bureka”.

Nakon sedam dana odlaganja, 16. februara održana su i takmičenja u spustu. Muškarci su vozili na Bjelašnici, djevojke na Jahorini. Amerikanac Johnson trijumfovao je na Bjelašnici, a Švajcarkinja Fidini na Jahorini. Junakinja Olimpijade bila je Marja-Liisa Hämäläinen koja je u ski-trčanju osvojila tri zlatne i jednu bronzanu.

Zanimljivo je da su posljednjeg dana Olimpijade braća Phil i Steve Mahre, Amerikanci, osvojili prvo i drugo mjesto u slalomu. Tad se dogodilo i novo čudo: dok je Phil Mahre na Bjelašnici vozio zlatni olimpijski slalom, u Vašingtonu se porađala njegova supruga i rodila sina.

Posljednjeg dana Olimpijade Katarina Witt u Zetri je osvojila zlatnu medalju u klizanju.

Četrnaeste zimske olimpijske igre svečano su zatvorene u “Zetri” 19. februara 1984. Predsjednik MOK-a Juan Antonio Samaranch svoj govor je završio riječima na našem jeziku: “Doviđenja drago Sarajevo.”

Odmah nakon toga šest pitomaca JNA iznijelo je olimpijsku zastavu iz dvorane, a istog momenta ugašen je i olimpijski plamen na stadionu Koševo.

Opljačkan Kirk Douglas

Za vrijeme Olimpijade u Sarajevu je boravio veliki broj poznatih ličnosti: kraljeva, prinčeva, princeza, predsjednika, glumaca itd. Među njima je bio i slavni glumac Kirk Douglas. U istoriju sarajevske olimpijade ušao je i incident koji se dogodio u ašcinici “Una” na Baščaršiji.

O tom incidentu pisale su mnoge novine u svijetu, pa i Oslobođenje. Douglas je u ovoj aščinici jeo bosanske specijalitete i konobar mu je naplatio 5.000 dolara. Prevara nije uspjela i novac je Douglasu vraćen. Ali, on ga nije htio uzeti, nego ga je dao u dobrotvorne svrhe.

 

 

 

(fokus.ba)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime