spot_img
spot_img

Žohari pohrlili u kuće i zgrade, mogu biti jako opasni

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Padavine koje su bile prije desetak dana istjerale su na površinu crne žohare iz kanalizacija, te je veći broj njih ovih dana primijećen u zgradama i kućama u Banjaluci.

No, ono što je bitno znati je da takvi žohari mogu zagaditi hranu, te prouzrokovati oboljenja, zbog čega je bitno da se na vrijeme uoče i uklone.

Kako je za “Nezavisne novine” potvrdila Nevena Kostić, ekolog u “Eko-belu”, kiša koja je padala protekle sedmice uzrokovala je podizanje nivoa podzemnih voda i iz tog razloga su se pojavili crni, kanalizacijski žohari.

“Što se tiče žohara, povećana je njihova brojnost zbog velike količine kiše koja je pala. Oni se obično pojavljuju u kućama i stanovima. Do sada smo imali pozive iz cijelog grada da ih uklonimo “, rekla je Kostićeva.

Dr Rajko Roljić sa Katedre za zoologiju na PMF-u Banjaluka kaže da su bubašvabe široko rasprostranjene, te se mogu sresti svugdje gdje se nalaze ostaci hrane, naročito u toplijim i vlažnijim prostorijama domaćinstava.

“Najčešće su svaštojedi, te značajno zagađuju hranu i prenosioci su izazivača raznih oboljenja čovjeka, pa je njihov epidemiološki značaj velik. Sreću se i na otvorenom prostoru, na primjer na deponijama smeća. Do danas je opisan velik broj vrsta bubašvaba, i to oko 3.500. Ekonomski najznačajnije su crna bubašvaba i smeđa bubašvaba ili bubarusa”, rekao je Roljić za “Nezavisne novine”.

Navodi da je crna bubašvaba vitalnija od bubaruse, s tim da su ove vrste neprijatnog mirisa koji potiče od sekreta koji luče žlijezde na abdomenu.

Kako nam je kazala jedna Banjalučanka, ovih dana su im se u stanu, koji se nalazi u zgradi, pojavili žohari, zbog čega se zabrinula.

“Znam da mogu prouzrokovati razne zdravstvene probleme, te se uvući u hranu, pa mi nije svejedno kad ih vidim. Odmah sam zvala nadležne da dođu i uklone ih”, rekla je ova Banjalučanka.

S druge strane, kako kaže Kostićeva, ovih dana veliki broj građana ih je pozvao kako bi uklonili gnijezda stršljenova.

“Sad je period sazrijevanja voća i oni prave svoja gnijezda. Inače, ljeti bude najviše poziva za uklanjanje gnijezda stršljenova. To je period njihove aktivnosti”, pojasnila je Kostićeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, oni se uništavaju tako što se tretiraju njihova gnijezda, i to sve dok se ne dođe do matice, koja se nalazi u sredini.

Roljić pojašnjava da ove ose imaju žaoku koja služi za odbranu i paralisanje žrtve.

“Odrasli insekti se hrane biljnim sokovima, oštećuju i zrele plodove voćaka i vinove loze, i u tom pogledu mogu biti štetni. Osim toga, napadaju insekte i druge sitne organizme i na taj način svojim larvama obezbjeđuju hranu. Značajni su kao oprašivači mnogih biljaka. Svoja gnijezda, tzv. osinjake, prave u šupljinama drveća, ispod nadstrešnica zgrada, u zemlji i na drugim skrivenim mjestima”, kazao je Roljić.

Ističe da je stršljen najkrupnija osa, čiji ubod može biti smrtonosan.

 

(nezavisne.com)

 

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img