Zemlja kafana, kladionica i apoteka

Igre na sreću, prodaja lijekova, te alkohola su izgleda najatraktivnije i najisplativije djelatnosti u RS.

Čim neko razmišlja o pokretanju sopstvenog posla uglavnom mu na pamet prvo padaju kafana, kladionica ili apoteka koje se nalaze na svakih 100 metara u većini gradova u RS.

Možda zato što se čini da ove djelatnosti nisu komplikovane za vođenje ili se vode time da će građani zadnju marku dati za piće i lijekove, te da će kada im potonu sve lađe okušati u igrama na sreću.

U prilog ovoj tezi idu podaci Republičke uprave za igre na sreću prema kojima je broj kladionica od 2010. uduplan, piše Blic.rs.

“Zaključno sa decembrom 2010. godine na teritoriji Srpske bile su registrovane 444 sportske kladionice, dok je broj kladionica zaključno sa decembrom 2016. iznosio 897 , što pokazuje da je zabilježeno povećanje od 102 odsto”, kaže Danijela Ćapin, portparol Republičke uprave za igre na sreću.

Prihodi po osnovu naknada i poreza od priređivanja igara na sreću, zabavnih i nagradnih igara svake godine se povećavaju.

“Ukupan prihod ostvaren od priređivanja igara na sreću, zabavnih i nagradnih igara u 2016. iznosio je 22,5 miliona KM.

Od toga je ostvareni prihod od naknada za priređivanje kladioničkih igara iznosio 9,7 miliona KM ili 11,76 odsto više u odnosu na prethodnu godinu”, navodi Ćapin.

Međutim, otvaranje kladionica nije nimalo jednostavno, jer po Zakonu o igrama na sreću RS da bi neko pravno lice dobilo licencu za priređivanje kladionički igara mora da ima minimalni kapital od pola miliona KM.

Manja ulaganja su potrebna za kafane kojih je u Banjaluci registrovano oko 1.000, duplo više nego prije 10 godina.

Statistički podaci pokazuju da se promet u ugostiteljstvu svake godine povećava, a pored kafana i kladionica, apoteke su nezaobilazne.

Ognjen Đukić, programski direktor Centra za istraživanje i studije “Gea” Banjaluka kaže da je pokretanje ovih poslova direktna posljedica novih potrošačkih navika razvijenih u našem društvu.

“Isto ukazuje i na određeni nedostatak preduzetničke inovativnosti u smislu da preduzetnici percipiraju ulaganja u te poslove sigurnijim. Ne treba zaboraviti i da postoje apoteke, kladionice i kafane koje se zatvaraju”, ističe Đukić.

Napominje da je poljoprivreda svakako sektor u kojem se može ostvariti dobra zarada, a nekad i sa manje truda nego što biste očekivali.

“Tu je veoma važna osnovna poslovna ideja. Mi smo započeli jedan projekat koji ima za cilj da omogući trajno samozapošljavanje 60 poljoprivrednika u opštinama Drinić, Petrovac, Ribnik, Ključ, Drvar i Istočni Drvar”, kaže Đukić.

(mondo.ba)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime