Teroristima ISIS iz BiH samo 150 godina robije

Iako mnogi vide BiH kao leglo terorista, visokorizičnu zemlju u kojoj je prijetnja od terorizma veoma prisutna, do danas su optužena tek 42 državljana BiH zbog ratovanja po svijetu.

U zemlji u kojoj su najveća prijetnja povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta, izrečene su kazne od ukupno tek 150 godina zatvora.

Na najveću kaznu u trajanju od 35 godina osuđen je Haris Čaušević za bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine, dok je 7 godina dobio Husein Bosnić Bilal zbog odlaska na strana ratišta i priključivanje ISIS. Većina ostalih osuđena je samo na po godinu dana zatvora, a neki su ovu kaznu zamjenili novčanom.

– Kazne su provizorne i to nije prava kazna za učešće u terorističkim grupama ili vojskama. Za one koji učestvuju na strani Al Kaide ili ratuju za Nusra front, oni koji ratuju pod komandom Nusreta Imamovića, a dobiju godinu dana zatvora, to je zafrkancija. Uhapsite Bilala Bosnića i osudite na sedam godina, a u njegovoj kući ne nađete ni pištolj, nađete 4 žene i 19 dece. U presudi je navedeno da je učestvovao u formiranje terorističke grupe, ali gdje je ta grupa, zašto se nijedan drugi član te grupe nije našao u tužilaštvu ili sudu – kaže stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević.

Velizar Antić, politikolog religije i ekspert za islam, smatra da presudan uticaj na dobar ishod u ovoj borbi jeste učestvovanje Islamske zajednice, koja mora da ponudi odgovore u okviru islama koje ovi ljudi nisu dobili.

– Sve represivne mjere koje preduzima država biće samo rješavanje posledica, a uzrok se neće riješiti. Ako su oni jednom odlučili da odu 3.000 kilometara daleko od kuće i da tamo polože i život za Islamsku državu, jedini put da se vrate normalnom životu jeste da sa druge strane, odnosno društva, države i IZ budu ubjeđeni da je taj put pogrešan i da se na taj način ne bore na Alahovom putu – smatra Antić.

Procesuiranje onih koji su ratovali u Siriji i Iraku je sporo, prije svega jer je pravosudnim organima u BiH teško dokazati gdje su bili.

Galijašević ističe da one koji su bili na stranim ratištima niko nije stavljao u evidenciju i da nema razmjene podataka sa zapadnim ili regionalnim partnerima. Niko od njih, osim Nusreta Imamovića, nije na listi Savjeta bezbjednosti UN.

Zapadni izvori kažu da više od 320 ljudi iz BiH ratuje u Siriji ili Iraku, a podaci koji dolaze iz BiH govore o dvestotinak osoba manje.

– Ovde nema borbe protiv terorizma, nema praćenja i nadziranja terorista i akcija kojima bi se presjeklo njihovo finansiranje – ističe Galijašević.

Prema broju stanovnika, u vrhu regrutovanja građana na ratišta u Siriji i Iraku su Kosovo i Makedonija. Albanci sa tih prostora se u mnogo većem procentu nalaze na ovim ratištima u odnosu na broj Bošnjaka iz BiH.

Problem ekstremistička ideologija

Potpuno je pogrešna teorija da su ljudi zbog bjede i siromaštva otišli na strana ratišta i da neće biti ekstremni ako im se ponudi posao u BiH.

– Dokaz su podaci koji govore da na ratišta idu ljudi iz Francuske, Belgije, Holandije. Problem je ideološki i vjerski. Postoje ljudi koji islam tumače na rigidniji i ekstremniji način od tumačenja koja imaju tradicionalne islamske zajednice. Takvi ljudi su bezbjednosna pretnja – ističe Antić.

 

 

 

 

(blic.rs)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime