Ekonomski rast BiH je ispod mogućnosti zemlje, što otežava smanjenje stope nezaposlenosti, dok česti zastoji političke prirode sprečavaju sprovođenje strukturalnih reformi s kojima se ionako kasni, navela je Evropska komisija u Pregledu sprovođenja ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske.
Upozoravaju da Ekonomski program reformi BiH za period 2017 – 2019. ne sadrži plan strukturalnih reformi s koherentnom strategijom za cijelu zemlju, a procjene i preporuke Evropske komisije iz prošle godine su uglavnom izignorisane.
Takođe, navode da i dalje ne postoji ni pokušaj reforme obrazovnog sistema koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, a glomazni, komplikovani i neefikasni javni sektor sprečava rast ključnih grana poput turizma i informacionih tehnologija.
Posebno brine, kako ističu, snažan rast spoljnog duga, posebno u RS, koji, kako upozoravaju, već doseže 60% bruto domaćeg proizvoda. Ukupan dug BiH, kako navode, iznosi 40%, međutim, posebno upozoravaju na to da je trend rasta u proteklih nekoliko godina veoma zabrinjavajući.
– Pristup međunarodnim finansijskim tržištima je ograničen, a domaći izvori finansiranja su već sada protegnuti do krajnjih granica. Ta činjenica predstavlja glavno ograničenje za sprovođenje već ionako zakašnjelih javnih investicija. Javna potrošnja je i dalje u značajnoj mjeri usmjerena ka potrošnji i preraspodjeli, dok se poslovično zapostavljaju potrebe za investiranjem – navedeno je u dokumentu.
Dodaju da je oko 70% javnog duga prema inostranim kreditorima, od čega se najveći dio odnosi na međunarodne finansijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske investicione banke i Svjetske banke, a većina njihovih kredita uslovljena.
Servisiranje javnog duga više je nego udvostručeno proteklih godina, a što je još gore, Evropska komisija predviđa da će naredne godine javni dug doseći čak 6% ukupnog BDP-a.
– To će posebno otežati refinansiranje javnog duga. Osim toga, već sada izražena potreba za refinansiranjem, izdavanje vladinih obveznica u 2015. i 2016, kao i ograničenost i djelimičan zastoj u pristupu drugim izvorima finansiranja, mogu dovesti u pitanje fiskalne projekcije – naveli su oni.
Velika prepreka značajnijem smanjenju nezaposlenosti, kako se navodi, je i dalje veliko opterećenje na zarade, što, kako upozoravaju, doprinosi jačanju sive ekonomije.
– Takođe, oštar pad u prihodima iz doprinosa za socijalnu zaštitu je iznenađujući, s obzirom na očekivani solidan rast zaposlenosti – naveli su oni, čime se, istina posredno, ponovo stavlja znak sumnje na zvanične statistike institucija u BiH o povećanju zaposlenosti.
Međutim, ni tu nije kraj poražavajućim podacima Evropske komisije. Ističu da je poslovni ambijent u BiH najgori u Evropi.
– BiH je s udjelom od 34% bruto domaćeg proizvoda u 2015. u odnosu na 98% prije rata jedna od najmanje integrisanih ekonomija u regionu. Posebno brine gubitak konkurentnosti zbog zastarjelih tehnologija, fragmentiranog unutrašnjeg tržišta, netarifnih trgovinskih barijera poput komplikovanih procedura za izvoz, nedostatka koordinirane kontrole na graničnim prelazima, slabe granične infrastrukture i nedostatka ciljanih mjera za zadovoljavanje evropskih sanitarnih i fitosanitarnih standarda – navedeno je.
BiH, takođe, nema adekvatne politike kojima bi planirala razvoj, a tome posebno doprinose loši statistički podaci i zastarjele računovodstvene prakse.
(capital.ba)
