Zbog teške ekonomske situacije, na odlazak od roditelja nakon punoljetstva i samostalan život odlučuje se veoma mali broj mladih u BiH. No, ono što zabrinjava je alarmantno veliki broj starijih od 30 godina koji žive s ocem i majkom, a takvih je, kako pokazuju zvanične brojke, čak 186.090!
Još je porazniji podatak da među ovom skupinom ima i onih koji se nisu uspjeli osamostaliti ni do 50. godine.
– Prema podacima iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine, ukupan broj osoba od 30 godina i starijih koje žive sa roditeljima je 186.090 – kazala je za “Avaz” Mirsada Adembegović, stručni savjetnik za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.
Ovi rezultati, ipak, ne iznenađuju ako se na papir stave troškovi osamostaljivanja. Naime, da bi se neki mladić ili djevojka odvojili od roditelja, oni mjesečno za plaćanje kirije moraju imati od 200 do 400 KM, za režije od 100 do 200 KM, te za džeparac skoro 500 maraka. Većina ih, kako kažu, nemaju mogućnost za to, jer nigdje ne rade.
Podaci pokazuju da s roditeljima više žive mladi u gradovima, dok se djevojke i mladići sa sela odvajaju od roditelja već sa 18 godina, kako zbog studija, tako i zbog potrage za poslom u gradu. Veći je čak broj muškaraca nego djevojaka koji s roditeljima dijele dom.
Da je status mladih zabrinjavajući te da zbog lošeg materijalnog stanja mnogi ne mogu da se osamostale, ispričao je 35-godišnji Amer Neradin iz Sarajeva, koji živi s roditeljima.
– Nisam od onih koji čekaju da ih neko vodi, da dobiju sve na tacni. Radio sam u trgovini iako sam završio fakultet. Od 600 KM mjesečno nisam mogao platiti kiriju tako da ne pomišljam da odem od roditelja, iako živimo u jednosobnom stanu. Spavam na kauču u dnevnom boravku. O formiranju svoje porodice još ne razmišljam – kazao je Amer.
O sposobnosti mlade osobe za odvajanje od roditelja, osim ekonomskog faktora, odlučuje i njihova intelektualna, socijalna i emocionalna zrelost, sposobnost da funkcionišu u društvu i brinu se o sebi.
Emotivna povezanost
Psiholog, Čedomir Novaković, podsjeća da na našu kulturu dosta uticaja imaju i zapadne kulture, gdje postoje nepisana pravila u odgajanju djece, da po završetku škole počnu živjeti samostalno.
– Iz balkanskog ugla gledano, postoji i faktor da su djeca i roditelji emotivno vezani. Budući da mi još nemamo normalno društveno okruženje za mlade, silom prilika neki i do 50. godine žive s roditeljima. Čak 80 odsto mladih u BiH nema zaposlenje nakon završenog školovanja, a to znači da su ekonomski apsolutno nesposobni za bilo kakvu realizaciju planova – zaključuje Novaković.
Ugrožavajući faktor
– Ako mlad čovijek nema stabilan izvor sredstava, ako je njegova egzistencija svedena na minimum, nemoguće je da se on sa 25 do 30 godina odvoji od porodice ili staratelja. Tu se javlja jak ugrožavajući faktor. Sve više imamo slučajeve kriminala i porodičnih tragedija zato što dvije do tri generacije žive u istom prostoru, gdje se mijenja i odgojna i kulturološka slika – kaže Novaković.
(avaz.ba)
