Tržište rada u našoj zemlji već decenijama je preplavljeno nepotrebnim zanimanjima, stručnjaka gotovo da i nemamo, a školovati se za zanatliju, svima je ispod časti. Postalo je moderno biti novinar, dizajner enterijera, psiholog, nastavnik, da ne spominjemo ekonomiste i pravnike, koji su već tradicionalno najčešće završavani fakulteti kod nas.
I tako na kraju godine ulaganja u obrazovanje za mnoge budu nepovratno izgubljene, jer nikada ne dobiju priliku raditi u struci. Još veći je problem što ni država ne čini mnogo kako bi konačno obrazovanje i edukaciju počela usmjeravati prema potrebama privrednih subjekata.
Za određenim zanimanjima već duži period postoji učestala potražnja, ali ne i ponuda na samom trištu rada, što jasno implicira da obrazovanje nije usklađeno sa tržištem rada. Sve je evidentniji i još jednom problem – sve je manje kadra kvalifikovanog za obavljanje zanatskih poslova.
Istraživanje tržišta rada sprovedeno tokom prethodne godine pokazuje da su poslodavci najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:
1. Komercijala – Prodaja 28.5%
2. Informatika – Software 5.9%
3. Menadžment i upravljanje – 5.9%
4. Ugostiteljstvo 5.0%
5. Ekonomija i finansije 5.0%
6. Elektrotehnika – Mašinstvo 4.8%
7. Administrativne i slične usluge 4.8%
8. Zanatske usluge 4.2%
9. Proizvodnja 3.8%
10. Transport – Skladištenje i logistika 3.6%
Istraživanje je došlo i do podataka da su deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda bila veća od potražnje sljedeće: zdravstvo, zanatske usluge, informatika – hardware, turizam Informatika – software, elektrotehnika – mašinstvo, telekomunikacije, policija – zaštitarske usluge, energetika i rudarstvo I na začelju građevinarstvo.
S druge strane, u suficitarne kategorije spadaju zanimanja iz sljedećih oblasti: računovodstvo – revizija, administrativne i slične usluge, menadžment i upravljanje, ekonomija, bankarstvo i finansije, marketing – PR, komercijala – prodaja, transport – skladištenje i logistika, ugostiteljstvo i proizvodnja.
Kada se sve sagleda i analizira, jedno je sigurno – mladi, ali i njihovi roditelji, bi prije upisa u srednju školu, a posebno prije upisa na fakultet, trebali dobro promisliti i povesti računa o potrebama tržišta. Diploma ne bi trebalo da bude teret i razlog redovnog javljanja na biro. Ona bi trebala omogućiti zaposlenje.
