Mnogi otišli, još više ih se pakuje: Radnicima iz BiH rastu šanse za odlazak u Njemačku

Ova godina bi mogla da bude rekordna u pogledu odlaska naših ljudi u inostranstvo, prije svega u Njemačku, bez obzira na to što će novim zakonom o useljavanju biti pooštreni određeni uslovi zaposlenja u ovoj državi, poručuju iz agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj.

Objašnjavaju da se novim zakonom otvara veća potražnja za kvalifikovanim radnicima širom svijeta, dok je stari bio usmjeren samo prema Zapadnom Balkanu, koji je u velikoj mjeri već ostao bez ljudskih resursa.

Na godišnjem nivou Njemačka će odobravati minimalno 200.000 viza, gdje će šansu za odlazak, svakako, i dalje vidjeti mnogi naši radnici.

Podsjetimo, stari zakon će važiti do 31. decembra, a novi će početi da se primjenjuje 1. marta 2020, pa će u ovoj godini doći do preklapanja, odnosno paralelnog apliciranja i odlaska u Njemačku.

– Sasvim je sigurno da će tokom ove godine otići više građana po uslovima starog zakona. Naime, ambasada Njemačke u Sarajevu, trenutno, obrađuje kandidate koji su za vizu konkurisali još u prvom kvartalu 2018. Pitanje je da li će građani koji su aplicirali prošle i ove godine uopšte stići na red do kraja 2020. Činjenica je da se građani i dalje interesuju i opredjeljuju za odlazak iz BiH. Uzrok je sve manje finansijske, a sve više psihološke prirode, jer ne žele više da žive i rade u zemlji gdje su značajno poremećeni sistemi vrijednosti. Drugi najvažniji motiv jeste želja da djeci obezbijede bolji život i sigurniju budućnost – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz specijalizovane agencije za nostrifikaciju diploma i zapošljavanje „VBM Agentur Minhen“.

Kaže da je tokom prošle godine, samo putem ambasade, u Njemačku iz BiH otišlo oko 23.000 ljudi.

Objašnjava da su na listi najdeficitarnijih zanimanja i dalje u vrhu njegovatelji i medicinari, IT stručnjaci, profesionalni vozači, građevinski radnici, kuvari, konobari, varioci, CNC majstori, instalateri za grijanje, trgovci, pomoćno radno osoblje u gastronomiji i hotelijerstvu.

– Po novom zakonu, kod većine zanimanja potrebna je nostrifikacija diplome u Njemačkoj, da bi ljudi mogli aplicirati za vizu, a traži se izričito kvalifikovana radna snaga. Nostrifikacija diploma košta od 100 do 600 evra za srednje škole, a za neka VKV zanimanja i do 1.300 evra. Nostrifikacija trenutno u prosjeku traje od dva do pet mjeseci, ponekad i duže, a poslodavac, kada uplati 411 evra, može da ubrza ovaj proces. Generalno, tražiće se i viši nivo znanja jezika, za šta je potrebno priložiti sertifikat. Po novom zakonu, za posao mogu konkurisati i nedeficitarna zanimanja. Ovo su neke od razlika između starog i novog zakona – ističe Vidić.

Prema njegovim riječima, novi zakon će posebno ići “na ruku” IT stručnjacima, jer oni jedini ne moraju imati diplomu, ali moraju dokazati radno iskustvo.

– Tu su i trgovci, koji se do sada nisu vodili kao deficitarna zanimanja, a trenutno je ogromna potražnja za njima. Novi zakon “na ruku” ne ide profesionalnim vozačima, jer vozač kamiona, na primjer, mora imati diplomu i znanje jezika A2, a vozač autobusa B1. Pomoćna radna snaga, odnosno polukvalifikovani i nekvalifikovani radnici, nisu uopšte obuhvaćeni novim zakonom. Dakle, po novom zakonu se traži izričito kvalifikovana radna snaga – kaže Vidić.

Potražnja

Interes njemačkih poslodavaca za radnicima iz BiH ne jenjava, tako da je potražnja za našom radnom snagom u Njemačkoj putem portala posao.ba lane porasla za 84 odsto u odnosu na 2018, pa je ukupan broj radnih mjesta iznosio 1.389.

– Potražnja za radnicima iz BiH u inostranstvu je u padu, gledajući ukupan broj radnih mjesta iz inostranstva objavljenih na našem portalu u 2019, u odnosu na 2018. To se može tumačiti i stagnacijom na evropskom tržištu rada u prethodnoj godini – saopštili su sa posao.ba.

 

 

 

 

(srpskainfo.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime