Krali mnogi, kažnjen samo jedan: Neslavan kraj prijava za izborne malverzacije

- Reklama -

Epilog nekoliko desetina prijava za prevare na opštim izborima 2018. godine je samo jedina jedina presuda kojom je Osnovni sud u Zvorniku kaznio pojedinca novčano sa 500 KM.

Prema podacima iz tužilaštava u BiH, koje je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) proslijedio u Parlamentarnu skupštinu BiH kao odgovor na poslaničko pitanje, ostale prijave završile su uglavnom tako što je tužilac donio naredbu o nesprovođenju istrage, prijave su odbačene, ili su još u famoznoj fazi provjere.

- Reklama -

Dakle, ako je suditi po učinku pravosuđa u BiH, sve one (post)izborne priče o povredama slobode opredjeljenja birača i povredama biračkog prava bile su čiste izmišljotine političkih gubitnika, a BiH ima jedne od naslobodnijih izbora u svijetu. Bez obzira na izvještaj Misije OEBS, u kojoj su nabrojani brojne manjkavosti izbornog procesa u BiH.

Prema podacima iz Tužilaštva BiH, do polovine aprila 2020. u tom tužilaštvu nije bilo podignuth optužnica u vezi sa izbornim malverzacijama propisanim Krivičnim zakonom BiH. A zaprimili su osam prijava protiv ukupno 20 osoba.

– Donesena je jedna naredba o nesprovođenju istrage protiv jednog lica dok je jedna prijava protiv jednog lica riješena na drugi naičin – podaci su Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH imalo je samo jednu krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca, ali je i ona ustupljena Tužilaštvu BiH. Ista situacija desila se i u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor.

Dalje, Okružno javno tužilaštvo u Doboju evidentiralo je dva predmeta koja se odnose na izbore održane u 2018. godini.

– U jednom od navedenih predmeta je u toku istraga protiv NN lica zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave, dok su u drugom predmetu, sa oznakom KTA, u toku provjere po dostavljenoj prijavi obzirom da se radi o neodređenom krivičnom djelu i neodređenom izvršiocu – rekli su u dobojskom tužilaštvu.

Istovremeno, Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci je u toku 2018. i 2019. zaprimilo ukupno osam prijava i formiralo osam predmeta zbog nepravilnosti u toku biračkog procesa 2018. Od tog broja, pet predmeta je završeno donošenjem konačne tužilačke odluke (o nesproođenju istrage) dok su i dalje tri predmeta otvorena, odnosno nalaze se u radu.

– Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je u toku 2018. godine zaprimilo jednu krivičnu prijavu za krivično djelo protiv izbornih prava. Podignuta je optužnica protiv fizičkog lica, koja je potvrđena 7.3.2019. Osnovni sud u Zvorniku donio je osuđujuću presudu 4.2.2020, kojom se navedeno fizičko lice kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 500 KM – rekli su u Bijeljini.

Okružno tužilaštvo u Trebinju imalo je jednu pijavu, ali istragu nije provodilo, jer je zaključilo da prijavljeno krivično djelo zapravo nije krivično djelo. Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona takođe ima jedan predmet, ali ga još provjeravaju. Na kraju, Kantonalno tužilašvo Sarajevo imalo je dva krivična predmeta – jedan je još u fazi istrage, a u drugom slučaju je donesena naredba da istrage neće ni biti.

Ostala tužilaštva u BiH uopšte nisu imala predmete o izbornim nepravilnostima iz 2018, dok Republičko javno tužilašvo RS i Federalno tužilaštvo FBiH nisu ni nadležni za to.

Da li je riječ o tome da se tužilaštvima prijavljuje sve i svašta, pa i ono što očigledno nije krivično djelo, ili je u pitanju pristrasnost pravosuđa? Vehid Šehić iz Koalicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“ naglašava da zakoni o krivičnom postupku u BiH jasno preciziraju šta se smatra dokazom i razlogom za pokretanje istrage. Međutim, kada je riječ o odgovornosti za izborne malverzacije, Šehić prstom prvo pokazuje na izbornu administraciju, konkretno na članove biračkih odbora, koje na to mjesto predlažu politički subjekti koji su ovjereni za učešće na izborima.

Šehić smatra da prvi korak treba da bude u povećanju novčanih kazni, a potom i u izmjeni krvičnog zakonodavstva, ubijeđen da bi to odvratilo od kršenja zakona.

– Prvo se ide na sankcije CIK, a one su uvijek novčane. Te kazne su sada minorne s obizom da se na takav način jednim dijelom falsifikuje krajnji izborni rezultat koji nekim strankama može omogućiti da dobiju mandat ili dva. Ne vrijede novčane kazne tipa 300 ili 400 KM, imamo dokaze da ih za pojedince plate političke partije. Predlagao sam da minimum bude 3.000 KM, što nije prihvaćeno uz obrazloženje da je platežna mogućnost ljudi u BiH mala. Međutim, onaj ko poštuje zakon i pravila CIK nema čega da se plaši. Nažalost, kod nas su izbori postali veliki biznis. Ne samo ovo, nego i u kupoprodaji glasova preko društvenih mreža. Umjesto da budu praznik demokratije, ovdje su izbori praznik kriminala, a i nekog vanrednog stanja s obzirom da živimo u hibridnom društvu koje glumi demokratiju, a nje nema bez poštovanja zakona i ustava. Treba mijenjati i krivične zakone u dijelu koji se odnosi na izborne prevare, krađe. To je već postala pojava, to nije izuzetak – kaže Šehić za Srpskainfo.

Međutim, postavlja se pitanje da li je jedina krivica u izbornoj administraciji. Koliko u bezakonju učestvuju političke partije i sami kandidati na izborima?

– Kada sam bio u prvom sazivu CIK BiH, na sjednici Predstavničkog doma sam rekao da će ovo trajati dok se ne budu predvidjele i sankcije za podstrekače. Članovi biračkih odbora sigurno ne krše zakon samoinicijativno, nego su dobili nalog od kandidata ili političke stranke u cjelini. Kada se budu predvidjele sankcije za političke subjekte, u vidu oduzimanje prava da učestvuju na sljedećim izborima i u vidu sankcija protiv odgovorne osobe u toj stranci, onda ćemo stvoriti pretpostavke da izvori dobiju i legalitet i legitimitet – zaključuje Šehić.

Nestanak papira, prijave glasača iz inostranstva…

Kada je riječ o postupanju Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA), oni su u odgovoru bili nešto konkretniji, ali je suština u tome da su sve nalaze proslijedili dalje na postupanje Tužilaštvu BiH.

Kako kažu, Tužilaštvu su dostavili pet izvještaja protiv 19 osoba, koja se odnose na izborni ciklus iz 2018. Takođe, postupali su po zahtjevu Tužilaštva u vezi s prijavom o navodnom nestanku papira za štampanje izbornog materijala u CIK BiH, kao i na osnovu prijava koje su protiv članova CIK BiH podnosili SDS i DF zbog sumnje u zloupotrebu položaja i nesavjestan rad u službi.

Istraživali su i nepoznata lica zbog nezakonite prijave glasača za glasanje iz inostranstva, o čemu se svojevremeno mnogo pisalo u medijima.

– Pored navedenog, SIPA je zaprimila i postupala po više predstavki i prijava u kojima se izražava sumnja u regularnost izbornog procesa, a koje se odnose na zloupotrebu biračkog prava, moguće nedozvoljeno korištenje ličnih podataka, krađu glasova, neregularnosti prilikom brojanja glasova, navodnu kupovinu glasova i dr. Navedene predstavke i prijave dostavile su stranke Narod i pravda, SDA Mostar, DF, ali i gradani koji su ovim putem tražili zaštitu svojih biračkih prava – kažu u SIPA.

 

 

 

 

(srpskainfo.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime