Jedemo škart iz EU, izvozimo kvalitetnu domaću hranu

Iako je u posljednjih pet godina izvoz hrane u porastu, pa su neki artikli stigli čak do Australije, još uvijek se u BiH uvozi dvostuko više hrane, nego što se izveze.

Povrće iz Italije, Egipta i Bugarske, junetina iz Holandije i Poljske, čokolada iz Srbije i Hrvatske, još uvijek su na našim trpezama zastupljeniji nego domaća hrana. To što se, u značajnim količinama, domaća junetina izvozi u Tursku, a voće u Rusiju, ne može popraviti izvozno – uvoznu „krvnu sliku“ BiH, kad je u pitanju međunarodno trgovanje hranom.

Istina, ohrabruje činjenica da je u prošloj godini vrijednost izvoza hrane prvi put premašila cifru od milijardu maraka, ali BiH je, tvrde stručnajci, još uvijek miljama daleko od uspjeha koji je posljednjih godina postigla, na primjer Poljska, koja je postala jedan od najozbiljnijih igrača na tržištu prehrambenih proizvoda u Evropi.

Tajna uspjeha Poljske

Poljaci su neke fondove EU u potpunosti iskoristili, jer su imali obučene konsultanate, spremne za izvlačenje evropskog novca, kojim su pomogli razvoj domaće poljoprivrede.

BiH se ne može baš pohvaliti ovim vještinama, ali ipak, od 2012. godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz poljoprirednih proizvoda i hrane u blagom porastu. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prošloj godini imala je najveće ostvarene vrijednosti u poslednjih šest godina, što je praćeno smanjenjem deficita za tri posto.

– Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mleko i mlečni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, žitarice i brašno, voda, povrće, kao i proizvodi mlinske industrije i meso – navedeno je u analizi koju je usvojio Savet ministara BiH.

Najznačajaniji trgovinski partneri BiH u oblasti prehrambenih proizvoda su su zemlje EU, prvenstvno Hrvatska, a najbolje rezultat BiH ostvaruje sa zemljama EFTA, sa kojima je 2017. završila u suficitu.

BiH je u plusu u trgovanju sa Turskom, gdje se iz godine u godinu izvozi sve više hrane, pa je prošle godine suficit iznosio 221 miliona KM. Kada su u pitanju ostale zemlje uvoznici, Ruska Federacija je najznačajnije tržište, a BiH biljeleži stalni porast izvoza hrane, prije svega voća i povrća.

Ipak, pokrivenost uvoza izvozom u sektoru prehrambene industrije u BiH u 2017. godini iznosila je svega 30 odsto.

Mlijeko za Crnu Goru, piletina za Austrliju

– U BiH se najviše uvoze jestiva ulja, čokolada, pšenica, voda, razna pića, alkoholi i sirće, masnoće i ulja, te goveđe meso. Top pet zemalja iz kojih se uvoze prehrambeni proizvodi u BiH su Srbija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Bugarska – navodi Tijana Muhamedagić, sekretarka Asocijacije za prehrambenu industriju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Poseban problem je kvalitet hrane koja se uvozi u BiH, pa je tako čak i ministar spoljne trgovine BiH Mirko Šarović, u ranijoj izjavi za Srpskainfo, upozorio da iz EU uvozimo juneće meso koje drugi neće da jedu.

-To je u razvijenim državama jedna vrsta otpada, a nama dolazi po minimalnim cijenama – istakao je Šarović.

S druge strane iz BiH se izvozi hrana visokog kvaliteta. Mljekarska industrija posljednjih godina je jedna od uspješnijih izvoznika, a najviše mlijeka i pavlake izvozimo u Crnu Goru i Hrvatsku.

Ukupna vrijednost izvoza u ovoj oblasti je lani bila 76 miliona maraka. Ipak, uvezeo je skoro dvostruko više mlijeka i mliječnih proizvoda, vrijednih 142 milion KM. Uvozimo najviše sireva, a prednjače edamer i gauda, te maslaca, i to najviše iz Njemačke.

Za mjesto na tržištu se bore i peradari, a u ovoj oblasti je takođe izvoz u blagom porastu. Lani je izvezeno 55, 5 miliona KM živine i prerađevina od živinskog mesa i to najviše u Srbiju. Ovo je jedna od rijetkih oblasti prehrambene industrje, gdje je uvoz pokriven izvozom sa čak 165 odsto i gdje čak tri četvrtine izvoza čine prerađevine. Ova se hrana izvozi uglavnom u zemlje regije, ali i u Australiju i azijske zemlje. Poređenja radi, prije 10 godina u ovom sektoru BiH je imala deficit i pokrivenost uvoza izvozom je bila svega 68 odsto.

Ukoliko EU odobri uvoz peradi iz BiH, što se očekuje, rezultati će biti još bolji, jer je do 2012. Hrvatska bila jedna od vodećih zemalja uvoznica peradarskih proizvoda iz BiH.

Čokoladna jugonostalgija

U uvozu hrane u BiH znčajno mjesto zauzima čokolada i drugi kakao slatkiši. U protekle tri godine za čokoladne poslastice iz inostranstva potrošili smo skoro pola milijarde maraka.

Uvoz čokolade je u stalnom porastu, pa je tako 2015. godine uvezeno oko 17,5 hiljada tona, 2016. oko 17,7 hiljada tona, a lani više od 18 hiljada tona. Najomiljeniji su eks ju brendovi. Najviše čokolade, vrijedne više od 70 miliona KM godišnje, uvozimo iz Hrvatske, slijedi Srbija, koja nam proda u prosjeku 30 miliona KM čokolade godišnje. Značajan udio u uvozu čokolade posljednjih godina ima i Poljska.

 

 

 

 

 

 

(srpskainfo.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime