Dok je Željko Komšić 2022. godine osvojio 227.540 glasova, kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević je na izborima 2026. dobio svega oko 71.500 glasova, odnosno približno 156.000 manje od prethodnika. Taj pad, uz velike razlike u rezultatima po opštinama, ponovo je otvorio pitanje izbornog inženjeringa i uticaja bošnjačkih birača na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Poređenje rezultata iz 2018, 2022. i 2026. godine pokazuje da je izborna geografija ostala podijeljena na dvije prepoznatljive mape. U sredinama sa hrvatskom većinom ubjedljivu podršku imali su kandidati HDZ-a BiH, dok su u Sarajevu i brojnim opštinama sa bošnjačkom većinom prednost imali kandidati koji su nastupali kao građanska alternativa. Ipak, ovogodišnji rezultati pokazuju da podrška koja je ranije bila koncentrisana oko Komšića nije u istoj mjeri prešla na drugog kandidata DF-a.
Na izborima 2018. godine Komšić je osvojio 52,64 odsto glasova, dok je Dragan Čović dobio 36,14 odsto. Četiri godine kasnije Komšić je osvojio 55,80 odsto, a Borjana Krišto 44,20 odsto. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, uz obrađenih 98,8 odsto biračkih mjesta, na izborima 2026. godine Darijana Filipović osvojila je 46,55 odsto glasova, Slaven Kovačević 30,58, a nezavisni kandidat Zdenko Lučić 22,87 odsto. Ovi rezultati pokazuju da izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH već godinama nije samo odmjeravanje snaga hrvatskih političkih stranaka.
U dijelu FBiH ishod trke zavisio je i od podrške u sredinama sa bošnjačkom većinom. Takav odnos snaga omogućavao je Komšiću da pobjeđuje uprkos snažnoj podršci kandidatima HDZ-a BiH među hrvatskim biračima, zbog čega je način izbora člana Predsjedništva BiH postao jedno od centralnih pitanja spora o predstavljanju konstitutivnih naroda. Izbori 2026. godine bili su jedan od rijetkih izbornih ciklusa u kojima su bošnjački kandidati neposredno odmjerili snage unutar sopstvenog političkog korpusa, umjesto da se značajan dio političke borbe vodi oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Takav raspored snaga mogao je uticati i na manju podršku Kovačeviću, jer bošnjački birači ovoga puta nisu u istoj mjeri bili usmjereni ka kandidatu Demokratske fronte.
Jedan od pokazatelja raskoraka između Komšićevog ličnog rezultata i stranačke podrške zabilježen je na izborima 2022. godine. U Cazinu je tada Komšić osvojio oko 23 odsto glasova, a Demokratska fronta oko devet odsto. U Bihaću je njegov rezultat bio oko 33 odsto, dok je stranka dobila oko 13 odsto. Sličan raskorak zabilježen je u Gradačcu, Tešnju, Maglaju, Gračanici, Ključu i drugim sredinama. Komšić je u nizu opština osvajao znatno više glasova nego DF na izborima za Parlament FBiH. To pokazuje da njegova podrška nije bila ograničena na redovno stranačko biračko tijelo, već da je obuhvatala i birače drugih političkih opcija. Upravo je ta nesrazmjera postala jedan od glavnih argumenata hrvatskih političkih stranaka u osporavanju izbornog modela. Da su posljedice takvog načina izbora predstavnika različitih naroda bile predmet političkih upozorenja i ranije, pokazuje i razgovor Harisa Silajdžića sa Komšićem iz 2006. Silajdžić je tada upozorio na političke posljedice izbora predstavnika jednog naroda glasovima birača iz drugog.
– Smatram da, ako živimo u sistemu etničkog predstavljanja te ako Bošnjaci biraju bošnjačkog predstavnika, a Srbi srpskog predstavnika, nije pravedno prema Hrvatima da neko za njih bira njihovog predstavnika. Smatram da je to opasno za BiH i da će to građanima hrvatske nacionalnosti ogaditi BiH. A to može dovesti do toga da Hrvati traže treći entitet – poručio je tada Silajdžić.
Njegovo upozorenje odnosilo se na posljedice izbornog modela u kojem brojniji narod može presudno uticati na izbor predstavnika drugog konstitutivnog naroda. Taj spor nije nestao ni nakon dvije Komšićeve pobjede, već je postao jedno od trajnih žarišta odnosa između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka.
Rezultati izbora ove godine omogućavaju poređenje broja glasova koje su Komšić i Kovačević osvojili u pojedinačnim opštinama. Prema uporednim podacima, u više sredina došlo je do velikog pada podrške kandidatu DF-a u odnosu na Komšićev rezultat iz 2022. U Novom Gradu Sarajevo Komšić je 2022. osvojio 18.801 glas, a Kovačević nedavno 5.944. U Tuzli je razlika iznosila 7.546 glasova, jer je Komšić dobio 13.890, a Kovačević 6.344. U Zenici je Komšićevih 12.498 glasova zamijenjeno sa 5.259 glasova za Kovačevića, odnosno razlika je iznosila 7.239 glasova. Veliki pad zabilježen je i u drugim urbanim sredinama, poput Novog Sarajeva, Mostara i Ilidže. Slična kretanja zabilježena su i u Živinicama, Tešnju, Gračanici, Cazinu i Goraždu. U više sredina koje su bile važna uporišta kandidata DF-a Kovačević nije osvojio ni polovinu Komšićevog rezultata iz prethodnog izbornog ciklusa.
(glassrpske.com)
