Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je Predsjedništvo BiH danas u više navrata prekršilo ustavne i poslovničke procedure prilikom rasprave o imenovanju članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u BiH, a da je kulminacija bilo glasanje nakon što je napustila sjednicu i ostavila je bez kvoruma.
“To više nije samo kršenje procedure. Ovo je jedna hajdučija i to neću dozvoliti. Neće biti odluke u kojoj vi mene preglasavate, jer preglasavate Republiku Srpsku, preglasavate srpski narod koji ima pravo na svoju kulturnu baštinu i da je štiti onako kako želi”, rekla je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.
Ona je objasnila da je nakon što je napustila sjednicu, na kojoj nije bio ni njen ovlašteni predstavnik, glasano o listi kandidata za članove Komisije sa četiri imena na kojoj nije bilo prijedloga iz Republike Srpske.
“Nema nove komisije. Na snazi je stara dok god ne bude izabrana neka nova, tako što svi imamo pravo da predložimo”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da će ona člana Komisije iz Republike Srpske predložiti kad završi konsultacije u Srpskoj.
Ona je navela da su procedure prekršene u prvom dijelu rasprave, a da su uništene prilikom glasanja, kojem nisu smjeli pristupiti ako nema kvoruma.
Cvijanovićeva je podsjetila da je pitanje postojanja Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH regulisano Aneksom osam Dejtonskog mirovnog sporazuma i dodala da je predsjedavajući predsjedništva Denis Bećirović danas na nelegalan način htio da završi imenovanje njenih novih članova.
“Naravno da sam morala iskoristiti mehanizme koji su mi na raspolaganju, a to je da se na samoj sjednici proglasi ova odluka destruktivnom po vitalne interese Republike Srpske i da kažem da ću zatražiti zaštitu Narodne skupštine Republike Srpske koja će o ovom pitanju imati glavnu riječ, s obzirom na sve ono što se deševalo, materiju i teme koje smo imali”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je rasprava o ovoj tački dnevnog reda protekla u lošoj atmosferi jer joj Bećirović nije dozvolio da dobije riječ onako je htjela, a nije dozvoljavao ni kolegama iz Sekretarijata da se oglase o tome da je u pitanju pitanje spoljne politike, već je uzurpirao sva prava i ovlaštenja jedne institucije koja je trebalo da bude zajednička.
“Riječ je o osjetljivom pitanju za svaki narod koji živi u BiH. Da nije osjetljivo pitanje ne bi bilo regulisano upravo jednim od aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je predvidio određene procedure u početku, da postoje dva strana člana koje nominuje generalni direktor Uneska, dok ostala tri člana imenuje Predsjedništvo BiH”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je jednom ranijih od odluka Predsjedništva BiH rečeno da Komisiju čine tri člana – jedan iz Republike Srpske i dva iz Federacije BiH, a da stranci više nisu potrebni.
Međutim, navela je Cvijanovićeva, Bećirović je odlučio da se nakon 20 godina ponovo bavi vraćanjem stranaca u Komisiju čime bi omogućio preglasavanje.
“U tome vidimo ogromnu opasnost za Republiku Srpsku. Pitanje je identiteta i zaštite nacionalnog blaga”, naglasila je Cvijanovićeva i dodala da će zbog toga već sutra uputiti zahtjev Narodnoj skupštini Republike Srpske za izjašnjenje o ovom pitanju.
Ona je ocijenila da isto kao što neko nju preglasava, onda bi nezakonito preglasavali i člana Komisije iz Srpske, što bi im omogućilo srpsku baštinu proglašavati za bosanskohercegovačku ili još gore prenositi je iz srpskih crkava i manastira u neke druge lokacije ili u neke druge kulturne institucije.
Cvijanovićeva je objasnila da se Predsjedništvo duže od godinu dana bavi pitanjem imenovanja novih članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.
“Pokušavala sam da ukažem da je zadatak Komisije označavanje onih dobara koje treba da dobiju određen statusni simbol, a ne da se bave urbanizmom, građenjem i drugim stvarima kojima su se nastojali baviti”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da u tom periodu nije bilo saglasnosti u Predsjedništvu, jer je očito postojala namjera da se stranci vrate u njen sastav.
Ona je navela da ni to nije problem, već što se Bećirović stavio na mjesto tumača šta jeste, a šta nije spoljna politika.
“Dakle, ovo pitanje je apsolutno kvalifikovano. Osim što je riječ o nacionalnim dobrima, o stvarima koje su vezane za identitet svakog naroda u BiH, ovo pitanje je vezano po više osnova i za međunarodnu sferu”, istakla je Cvijanovićeva.
Prvo, kaže Cvijanovićeva, riječ je o Aneksu osam koji je dio Dejtonskog sporazuma, koji je međunarodni ugovor, a to znači međunarodno pravo.
“Drugo je komunikacija koja se ostvaruje sa stranom organizacijom, o čemu Predsjedništvo odlučuje, a ne pojedinačno jedan član i treće je činjenica da se ubacuju dva strana eksperta koji dolaze iz okrilja Uneska”, rekao je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je Bećirović definišući odluku o imenovanju članova Komisije bez usaglašavanja i saglasnosti u Predsjedništvu komunicirao sa Uneskom kako bi dostavili prijedlog za svoja dva člana.
“Dva imena nije nominovao generalni direktor Uneska, već smo u međuvremenu imenovanje dobili iz regionalne kancelarije u Sarajevu”, rekla je Cvijanovićeva, ističući da od 2001. godine Unesko ne učesvuje u radu Komisije.
Ona je dodala da je u svemu ovome zaobiđena u potpunosti, a da je na sjednici po diskusiji člana Predsjedništva Željka Komšića shvatila da ni on nije znao za Bećirovićevu višemjesečnu prepisku sa Uneskom.
(glassrpske.com)
