spot_img
spot_img

Birački spiskovi novi, nelogičnosti stare: Čak 90 posto stanovništva s pravom glasa

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Šestog oktobra građani će ponovo pred glasačke kutije. Prema podacima Centralne izborne komisije, njih gotovo tri i po miliona.

I ništa ne bi bilo čudno da, prema posljednjem popisu, broj stanovnika nije veći za 125.000. Dakle, pravo glasa ima oko 90 posto građana. Nelogično. Ko je zakazao u računici i podacima? Izlaze li nam i na ove izbore mrtvi i oni koji su se davno odrekli bh. državljanstva?

Godinama unazad, iz izbornog ciklusa u ciklus, broj birača varira, no gotovo je uvijek srazmjeran broju stanovnika. Primjera radi, na prošlim općim broj birača je bio oko 30-ak hiljada manji nego za predstojeće lokalne izbore, na kojima, sudeći po biračkom spisku, tek 125.000 građana nema pravo glasa.

„Moramo biti realni, popis stanovništva u Bosni i Hercegovini ne odgovrara stvarnom stanju po svim segmentima, ne samo po broju stanovnika. Nije to samo u Bosni i Hercegovini, imamo isti slučaj u Hrvatskoj jer se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska nalaze svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju ličnu kartu i matični broj“, kaže Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Zbog nepostojanja adekvatnih spiskova, nije poznat broj onih koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine, a žive izvan granica naše zemlje. Doda li se tome i broj glasača koje pojedini politički subjekti, takoreći, „uvoze“ iz susjednih država, jasno je da dolazi do izbornih malverzacija.

„To je esencijalna uloga Centralne izborne komisije, ali i svakog pojedinca koji će ukazati da na njegovoj kućnoj adresi postoji pet, sedam ili 50 registovanih birača koji tu ne žive. To je, opet, pitanje policijskih uprava i njihove spremnosti, odnosno naše IDEEAA-e, to je sklop koji može da proaktivnije radi na identifikaciji lažnih glasača, odnosno lažnih stanovnika“, navodi Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo.

U biračkom spisku nalaze se podaci iz civilnog registra u kojem se na dan zaključenja biračkih spiskova nalaze podaci osoba koje su preminule ili se odrekle državljanstva. Institucije koje dostavljaju podatke zakažu, pa neogovorni članovi odbora te podatke mogu za račun stranaka zloupotrijebiti.

„Uvijek će mrtvih biti na biračkom spisku, ne možete zabraniti umiranje ljudi dva dana, pet ili na dan izbora. Tu je odgovornost i matičnih ureda umrlih, koji ne dostavljaju uredno dokumentaciju, ali problem ove države je što svako ne radi svoj posao“, ističe Šehić.

Brisanje umrlih osoba i onih koji se odriču bh. državljanstva iz biračkih spiskova komplikovano je pitanje jer zahtijeva međuinstitucionalnu saradnju koja u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji, smatra Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

„Tek reformom propisa, a u drugom redu i tehnologija za bržu i adekvatniju razmjenu informacija između svih instituacija unutar sistema možemo očekivati pročišćenje biračkih spiskova, ali bez volje svih aktera i svih rukovodilaca, izgleda da to u ovom ciklusu neće biti riješeno“, dodaje on.

Uređivanje biračkih spiskova problem je koji, očigledno, nije prioritet za rješavanje onih koji kontrolišu izborne procese. Neriješeno pitanje kroz izborne cikluse kao što je poznato političkim strankama, koje se tek deklarativno zalažu za fer i poštene izbore, odgovora jer je na taj način put do izbornih manipulacija otvoren.

 

 

(federalna.ba)

 

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img