„Treba da se uozbilji ta priča što se tiče revizije, možda čak da se omogući da revizija može da pokreće krivične prijave protiv određenih ovlaštenih osoba koje su dovele do takvog stanja u svojim institucijama”, kaže Boro Ristić.
Ured za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu BiH prethodne godine izvršio je ukupno 32 finansijske revizije za 2022. godinu. Od 23 budžetska korisnika, samo tri su dobila pozitivno mišljenje, dok su ostali dobili mišljenje s rezervom, što govori o veoma lošem stanju u ovoj oblasti.
Kroz finansijsku reviziju data je ukupno 671 preporuka za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, ali odnos institucija prema revizorskim izvještajima veoma je pasivan, s obzirom na to da procent nerealizovanih preporuka iznosi čak 50%. Ukazano je na nužnost eliminisanja nedostataka, nedosljedne primjene zakonskih i podzakonskih akata kod realizovanja postupka javnih nabavki, angažovanja lica za obavljanje posebnih poslova, privremenih premještaja, poduzimanja mjera za naplatu potraživanja, popisa imovine, obaveza i potraživanja kod realizacije transfera, donacija i subvencija, realizacije kapitalnog budžeta. Svakom revidiranom subjektu preporučeno je jačanje internih kontrola kao i poštivanje zakona i ostalih propisa prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
„Svakako da sistem odgovornosti treba podići na jedan viši nivo i treba pojačati komunikaciju između revidiranih subjekata i nadležnih institucija“, kazala je u razgovoru za InfoRadar Selma Šadić, glavna revizorka Brčko distrikta BiH.
Ova institucija u prethodnoj godini uradila je i jednu reviziju učinka na temu „Ekonomičnost i efikasnost upotrebe službenih vozila Vlade Brčko distrikta“. Utvrđeno je da postoji veliki prostor za poboljšanje procesa upravljanja službenim vozilima organa Vlade i dato 10 preporuka uz navođenje brojnih nepravilnosti: propisanim pravilima nisu obuhvaćeni svi resursi, propisana pravila ne sadrže nadležnost i način primjene u svim propisanim segmentima, propisana pravila nisu usaglašena sa drugim propisima, pozivanje na zakon koji je prestao da važi, obrasci koji su izmijenjeni drugim pravilnikom, jedinstveni kriterij formiranja/zanavljanja voznog parka kao i uslova za otpis službenih vozila nisu propisani.
Propisani organizacioni plan nadležnog organa za upravljanje voznim parkom nije u potpunosti zaživio kao centralizovana jedinica koja upravlja svim službenim vozilima Vlade, evidencije službenih vozila vode se na godišnjem nivou po segmentima upravljanja, iz dostupnih evidencija više organa koji ih vode ne mogu se pronaći podaci o broju, vrsti, starosnoj strukturi, iskorištenosti službenih vozila, evidencije troškova za službena vozila nisu sveobuhvatne, nisu dostupni podaci o troškovima službenog vozila, normativi potrošnje goriva, maziva, rezervnih dijelova i održavanja nisu utvrđeni, proces upravljanja rezervnim dijelovima nije propisan, kriteriji za odabir vozila za kasko osiguranje i pomoć na cesti nisu utvrđeni, ne vrše se redovne analize stanja iskorištenosti vozila, postojeći sistem nadzora je djelimično uspostavljen.
Revizija je utvrdila i niz nepravilnosti kada su u pitanju famozni ugovori o posebnim poslovima u javnim institucijama Distrikta: nisu definisani obveznici uplate doprinosa za osiguranje od povrede na radu, profesionalnog oboljenja angažovanih lica, vršeno angažovanje više od 10% lica u odnosu na broj zaposlenih bez adekvatnog obrazloženja da se radi o izuzetnim slučajevima. Ugovorima nisu propisane obaveze obavještavanja Zavoda za zapošljavanje o zaključenim ugovorima, angažovanje lica radi obavljanja posebnih poslova traje preko jedne godine. Nije obezbijeđena transparentnost prilikom izbora angažovanih lica, nije osiguran nadzor i praćenje njihovih ostvarenih rezultata, nisu podneseni izvještaji o izvršenoj analizi i ocjeni o efikasnosti i efektivnosti obavljenih posebnih poslova.
Opozicioni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH Boro Ristić (SP), predsjedavajući Komisije za praćenje rada Vlade, institucija Distrikta i predstavke građana, smatra da se kroz revizorske izvještaje pokazuje stvarno finansijsko stanje u javnom sektoru.
„Treba da se uozbilji ta priča što se tiče revizije, možda čak da se omogući da revizija može da pokreće krivične prijave protiv određenih ovlaštenih osoba koje su dovele do takvog stanja u svojim institucijama. Preporuke ostaju mrtvo slovo na papiru. Mi smo ispred Komisije za praćenje rada Vlade donijeli jedan zaključak i išli smo u pravcu da se uvede da ustanove koje su predmet revizije dostave u svojim obrazloženjima određene mjere koje su uradili, koje su sprovedene, imaju koje su djelimično sprovedene i koje nisu. Te što nisu da se obrazloži zašto nisu. Možda negdje i postoji opravdan razlog za to. Mora se ići na usklađivanje zakona, ali većina tih mjera se može implementirati“, navodi on u razgovoru za InfoRadar.
Ured za reviziju objavio je mišljenje s rezervom za svih 12 odjeljenja u Vladi Brčko distrikta BiH. Međutim, aktuelni gradonačelnik Zijad Nišić (SBiH) smatra da ti izvještaji dolaze sa zakašnjenjem od jedne godine, da su više historijski presjeci knjigovodstvene discipline, te da te analize i preporuke obično nisu za aktuelne nosioce vlasti, jer se u međuvremenu vlast mijenjala. Ali, ipak priznaje da je realizacija korekcije tih manjkavosti prilično loša.
„Mi smo to ozbiljno shvatili i zaista nama je olakšano da analiziramo te kritične tačke koje se tiču realizacije budžeta, transparentnosti trošenja budžeta, proces zapošljavanja. To će ići sporo, ali nadamo se da će insistiranje na tim preporukama motivirati članove Vlade da uozbilje taj dio zadataka. Evropske integracije predviđaju i na tome insistiraju da se potrošnja javnog novca stavi pod lupu, tako da će to biti jedan od uslova koji mi kao lokalna zajednica treba da ispunimo, da se tačno zna gdje je taj novac usmjeren, u koje svrhe je potrošen, da li je bilo nekih malverzacija, da li je to zbog manjkavosti zakona, da li je to zbog inertnosti članova Vlade i poslanika. To u stvari pripada jednom setu antikoruptivnih zakona, gdje revizija treba da ima još značajniju ulogu“, zaključio je Nišić u razgovoru za InfoRadar.
Očito je da se bez adekvatnih kazni odgovorni za ovakvo stanje neće uhvatiti posla i riješiti brojne nepravilnosti u poslovanju institucija kojima rukovode. Pokazalo se to i na ranijim primjerima u ostalim oblastima.
(inforadar.ba)
