Ovih dana mnogo se govori o 3.754.735 dolara, sumi koja je Brčko distriktu isplaćena na ime Klirinškog duga. Ali, čini se da većina ne zna šta je to Krilinški dug, niti kada je i kako nastao. Evo odgovora.
Krenimo od imena – zašto baš Klirinški dug? Radi se o terminu koji se često koristi u bankarstvu, a potiče iz engleskog jezika – clearing. U slobodnom prevodu, radi se o čišćenju, tj. svemu onome što se dešava od trenutka kada je uplata obećana (čekom, uplatnicom…) do trenutka kada novac zapravo pređe u drugo vlasništvo.
Ovaj dug BiH je pripao u okviru procesa sukcesije imovine bivše Jugoslavije. Dakle, taj novac naslijedili smo od SFRJ. Za vrijeme postojanja SFRJ i SSSR-a vanjskotrgovinska razmjena, odnosno isporuka roba iz jedne države u drugu, plaćala se upravo “kliringom” odnosno poravnanjem dugovanja, “prebijanjem”, i to kako bi se izbjeglo preračunavanje vrijednosti isporučenih roba u američki dolar.
Novac između dvije države nije fizički prelazio granicu, nego je svaka od dvije države u nekoj od svojih banaka imala otvoren račun na koji je uplaćivala novac za kupljenu robu ili usluge. Ovi računi bi se periodično poravnavali putem bankarskog kliringa, a svaka od država je povlačila pripadajući iznos novca kojeg je ranije uplatila, na ime naplate isporučenih roba i usluga.
Kako je izvoz tadašnje SFRJ u SSSR bio veći od uvoza, u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza Jugoslavija je bila u plusu oko 1,3 milijarde američkih dolara u odnosu na Rusiju, koja je preuzela na sebe sva dugovanja SSSR-a. Prema Sporazumu o sukcesiji imovine bivše SFRJ, BiH je dobila 15 posto ovog iznosa, odnosno 125,2 miliona dolara, ili oko 225 miliona KM. Od toga, Brčko distriktu pripala je već pomenuta suma od 3.754.735 dolara.
Inače, BiH je posljednja država nasljednica bivše SFRJ prema kojoj Rusija izmiruje klirinški dug, ali je i jedina kojoj je taj dug isplaćen u gotovom novcu. Svim ostalim državama nasljednicama dug je isplaćen u robama ili uslugama.
(nula49.com/faktor.ba)
