Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala formirano je da bude motor borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali u poslednje vrijeme sve češće njihovi slučajevi izazivaju negodovanje javnosti.
Ovo tvrde pravni stručnjaci i advokati, koji kažu da ovo tužilaštvo sve više pravi propuste u radu i bave sa manje bitnim slučajevima.
Kao dokaz ovome navode primjer da Republičko javno tužilaštvo vodi slučajeve korupcije od 20 maraka, ali kao najveće probleme ističu zadnje dvije presude i to pripadnicima Specijalne jedinice policije RS koji su u razbojništvu oteli 617.000 maraka, ali i sporazum koji su sklopili sa ljekarom Marinkom Lovrom.
– Presuda „Specijali“ koja je izrečena može zadovoljiti tužilaštvo, međutim problem je u tome što im je sudsko vjeće oborilo jednu od najbitnijih stavki optužnice, a to je da je riječ o organizovanom kriminalu i organizovanoj kriminalnoj grupi. Advokati odbrane su tvrdili su da nema organizovanog kriminala ako je počinjeno jedno krivično djelo, a to je na kraju sudsko vjeće i prihvatilo – rekao je jedan od advokata koji je nije želeo da mu spominjemo ime.
Prije četiri dana RJT je sklopilo sporazum po kojem je hirurg Lovre priznao krivicu da je uzeo mito kako bi sačinio lažni nalaz. Na osnovu ovog nalaza Dino Kusuran je planirao da tuži policiju RS da ga je pretukla i da naplati osiguranje. Za tužioca koji je radio na ovom slučaju ličnost i plan Kusurana je bila olakšavajuća okolnost.
Na osnovu sporazuma on treba samo platiti novčanu kaznu i ne ide u zatvor, niti je dobio zabrane obavljanja posla.
– U ovakvim slučajevima se uvijek izriče zabrana obavljanja posla – rekao je naš sagovornik.
Ivana Korajlić iz Transparensi internešnela BiH rekla da odranije postoji problem kod definisanja krivičnih djela koji spadaju pod organizovani kriminal.
– Najveći primjer je bila sva afera oko Bobar banke gdje Specijalno tužilaštvo utvrdilo da se ne radi o organizovanom kriminalu, iako su krivična djela činjena u dužem periodu, a u to je bilo uključeno mnogo ljudi sa različitih pozicija i institucija. Međutim oni su i dalje smatrali da se ne radi o organizovanom kriminalu – navela je Korajlićeva.
Ona kaže da oni namjerno izbjegavaju ovakve slučaje okarakterisati kao organizvani kriminal kako bi izbjegli da vode istrage.
Kada je riječ o slučaju Lovre, bez obzira što se radi o priznanju krivice, po zakonu na osnovu takvog krivičnog djela morale su biti izrečene i mjere zabrana obavljanja posla.
– Nije mi jasna ova presuda. Uredu je smanjiti kaznu, dati uslovnu ili novčanu kada se prizna krivica, ali svakako su mu trebali zabraniti obavljanje posla u okviru kojeg je počinio krivično djelo – istakla je Korajlićeva.
Poslanik NDP Zdravko Krsmanović kaže da od kada je formirano RJT bila su očekivanja da je to institucija koja treba da bude motor borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer je to osnovno zlo čitave regije.
– Međutim očigledno je da ono što se očekivalo od Specijalnog tužilaštva nije ispunjeno. To je samo nastavak jedne loše prakse i neispunjenih očekivanja javnosti – istakao je Krsmanović.
On kaže da je glavni problem nedostatak političke volje da se uđe u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije jer je ona duboko usađena u sam vrh ove vlasti. Krsmanović kaže da ne očekuje nikakve promjene u radu Specijalnog tužilaštva dok ne dođe do promjene vlasti.
Nestručan kadar
Zdravko Krsmanović ističe da u Republičkom javnom tužilaštvo namjerno zaposlen nestručan kadar, kako bio određene osobe imale kontrolu nad njim.
– Problem je u ljudima koji tu rade. U jednoj ovako bitnoj organizaciji namjerno je zaposlen najlošiji kadar i stranački ljudi, pa zbog toga se ne može ni očekivati da oni znaju raditi svoj posao – istakao je Krsmanović.
(blic.rs)
