Pomoć prijatelja i moralna podrška, kad te neko nazove i pita kako si i kako ide, ponekad su vredniji od bilo kojeg novca kojim se nadoknađuje šteta, ističe Čedomir Borojević iz mjesta Tišina, kod Šamca, koji je u majskim poplavama 2014. godine pretrpio višemilionsku štetu.
Na farmi je imao 441 govedo, od čega je u poplavama stradalo 341. Među njima su bile krave u produkciji mlijeka, steone junice i telad te vrijedne poljoprivredne mašine i hrana za stoku. Dobra vijest je da ovaj vrijedni domaćin, zahvaljući podršci prijatelja, saradnika i institucija, a naročito svom marljivom radu, danas ponovo ima farmu sa 400 grla stoke.
“Sve što mi je voda odnijela nadoknadio sam i prevazišao sam štetu zahvaljujući prijateljima i dijelom Fondu za nadoknadu štete. On jeste bio takav kakav jeste, na nivou šest do osam odsto štete, ali i to mi je pomoglo da se vratim u posao. Sada imam 400 goveda i na brojci sam koja je približno jednaka onoj prije stravičnih poplava”, kaže Borojević, dodajući da ne strahuje od novih poplava.
Za razliku od njega, kod mnogih mještana banjalučke Česme svaka obilnija kiša izaziva nelagodu iako će se za 15 dana navršiti tri godine od katastrofe.
“To prije tri godine nije bila poplava već kataklizma, a u mojoj kući bila su 2,2 metra vode. Opet strahujemo, a i nedavno je bilo kritično u mojoj kući i još nekoliko domaćinstava u Ulici Petra Velikog, ali srećom kiša je prestala”, kaže Mile Petrušić, mještanin Česme.
Prema riječima Miladina Maličevića, predsjednika Savjeta MZ Česma, ove godine u planu je projekat sanacije nasipa.
Iz Gradske uprave Banjaluka istakli su da je šteta u majskim poplavama bila 67.416.742,01 KM. Za saniranje posljedica majskih i avgustovskih poplava u vidu novčane pomoći građanima, saniranje kuća, izgradnju mostova i saobraćajnica, saniranje klizišta i ostalih troškova, grad je izvojio 4.339.605,34 KM, kredit Svjetske banke 1.742.470,47, dok su iz UNDPa i Fonda solidarnosti izdvojili 2.140.000 KM odnosno 1.902.384,07 KM.
I u Doboju se danas normalno živi, ali se bar jednom sedmično svako prisjeti kako je to bilo prije tri godine kada se gledalo u nebo kada će kiša da stane, dok je rijeka tekla ulicama, a domovi bili poplavljeni.
Radenko Reljić, načelnik Kozarske Dubice, rekao je da je oko 80 odsto posla na nasipima u ovoj opštini završeno, te da ukoliko bi se desile padavine slične onima u maju 2014, opština bi bila bezbjedna.
“Nasipi su prošireni, podebljani, a na nekim mjestima nadvišeni su za dvadesetak cm u odnosu na raniji period. Neki dijelovi još nisu završeni, kao što je korito rijeke Mlječanice. Klizišta smo riješili, ona koja su ugrožavala saobraćajnice prema Banji Mlječanici. Važno je da nema aktivnih odnosno onih koji narušavaju objekte i saobraćajnice”, rekao je Reljić.
Viskoke mjere zaštite od poplava preduzelo je i rukovodstvo opštine Čelinac, koju vreba opasnost od četiri rijeke.
“Što se tiče Vrbanje, tu smo završili donji sliv i gradsku zonu te dio od Čelinca ka Banjaluci. Ostalo je nezavršeno usko grlo prema gradskom mosu, a ove godine je u planu da pravimo i novi most. U planu je proširenje Vrbanje uzvodno, prema granici sa Kotor Varošem”, rekao je Momčilo Zeljković, načelnik Čelinca.
Što se tiče Jošavke, u dva navrata rađeno je pročišćavanje, ostao je središnji dio, koji je u planu, a u toku su radovi na pročišćavanju Šnjegotine i Ukrine. Sanirali su sve javne objekte, a ostaje saniranje ulica i klizišta po selima.
Nadra Aščerić, šef Službe civilne zaštite iz Tuzle, istakla je da je nakon poplava bilo 2.036 aktivnih klizišta te da je grad učinio velike napore da izvrši hitne sanacione mjere i da pruži pomoć stanovništvu. Grad je izdvojio preko devet miliona KM za pomoć građanima i za sanaciju štete.
Zahvaljući sredstvima iz različitih vidova donacija, sva kretanja tla koja su predstavljala opasnost su otklonjena, ali se još aktivno radi na tome. I ove godine za te namjene iz tuzlanske kase izdvojeno je oko pola miliona KM, a za preko 75 odsto domaćinstava koja su pretrpjela štetu pronađeno je rješenje.
(nezavisne.com)
