U sedmici pred Vaskrs potrošnja raste. Dok su tržišta u regionu već sačinila računicu koliko će zaraditi, kod nas se takvim procjenama nisu bavili.
Farbana jaja, kolači, pečenje – neizostavan dio vaskršnje trpeze. Već 18 godina trgovac Mile Kojadinović prati kako u praznične dane dišu banjalučki potrošači. U kupovinu su kaže, već krenuli. Ponudom su zadovoljni, ali cijene im baš i “ne leže”.
– Roba nije skupa unazad 10 godina, nije to velika razlika. Možda je cijena koji fening gore-dolje otišla, ali u pitanju je lični budžet građana, opterećen velikim troškovima i porezima na drugim poljima. Onaj ko ima kaže da je njemu dobro – kaže Kojadinović.
Trideset jaja košta od šest do osam KM, luk oko jedan i po KM, salata isto toliko, paradajz oko tri, koliko i krastavci, kupus dvije i po KM. Bez obzira na cijenu, vaskršnja trpeza mora se napuniti pa su banjalučke domaćice na vrijeme počele pripreme.
Ove godine cijene u prazničnim danima ne bi trebale da rastu, jer je vrijeme poslužilo, pa sezonskih namirnica ima dovoljno.
– Očekujemo bolju prodaju, ali i bolju ponudu. Mi se pripremamo za praznike i stvarno sve od sebe dajemo – kaže Kojadinović.
Iako se očekuje veća potrošnja, koliko ćemo zapravo potrošiti niko ne zna. Za razliku od naših, privrednici i ekonomisti u Hrvatskoj očekuju potrošnju veću za 15 odsto. Na osnovu ovog podatka tržište formira cijene i ponude. Slične informacije dobro bi došle i našem tržištu, tvrde ekonomisti.
– Naravno da je to bitno za ekonomiju. Svako povećanje potrošnje dovodi do veće proizvodnje roba, veće prodaje i veće dobiti, a samim tim dolazi i do većih priliva u budžet – kaže ekonomista Predrag Duduković.
Iznos koji kroz tržište prođe u prazničnim danima značajna je podrška privredi, tvrde ekonomisti. Samo u Hrvatskoj, prema procjenama, ovih dana potrošiće se čak 200 miliona evra. Ipak, naše tržište nema ni osnovnu procjenu o potrošnji, iako bi ti podaci mogli poslužiti kao značajna doza svježeg kapitala, koja za trgovce i proizvođače ne bi smjela biti zanemariva.
(rtrs.tv)