Nemački mediji ponovo su pokrenuli pitanje Marka Perkovića Tompsona i upotrebe ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, analizirajući kako je moguće da hrvatski pevač nastupa u Nemačkoj, dok mu je u Zagrebu uskraćena mogućnost održavanja dodatnog koncerta u Areni.
Kako prenosi Dojče vele (DW), listovi „Berliner cajtung“ i „Velt“ posvetili su pažnju njegovim koncertima i kontroverzama koje prate upotrebu pozdrava koji je bio zvanični pozdrav ustaškog režima.
„Berliner cajtung“ piše o koncertu održanom 13. novembra u Frankfurtu, na kojem je oko 5.000 posetilaca učestvovalo u izvođenju pesme „Bojna Čavoglave“. List podseća da pesma počinje pozdravom „Za dom spremni“, upoređujući ga sa nacističkim pozdravom „Zig hajl“.
Nemački list ukazuje i na Tompsonov nastup na zagrebačkom Hipodromu, gde je sporni pozdrav uzvikivala brojna publika, dok su pojedini posetioci nosili obeležja povezana sa ustaškim režimom. Podseća se i da je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević odbio održavanje drugog koncerta u Areni, nakon čega su izmenjena pravila korišćenja tog objekta i zabranjeni nastupi na kojima se koristi ustaški pozdrav.
Posebno se ističu razlike u zakonodavstvu evropskih država. U Austriji su ustaški simboli zabranjeni od 2019. godine, dok su Tompsonovi koncerti ranije bili zabranjivani i u pojedinim švajcarskim gradovima. U Nemačkoj, međutim, sam pozdrav „Za dom spremni“ nije izričito zabranjen, što, kako zaključuje „Berliner cajtung“, omogućava Tompsonu da u Frankfurtu nastupi lakše nego u glavnom gradu sopstvene države.
I list „Velt“ analizira odgovornost pevača za poruke koje se šalju sa njegovih koncerata. Autor teksta ističe da Tompson ne može automatski biti odgovoran za svaki stav ili obeležje njegovih obožavalaca, ali postavlja pitanje šta on i organizatori preduzimaju kako bi sprečili isticanje ustaških simbola.
„Velt“ podseća i na odluku Visokog prekršajnog suda Hrvatske iz 2020. godine, kojom je u konkretnom slučaju ocenjeno da izvođenje pesme „Bojna Čavoglave“ sa početnim pozdravom nije predstavljalo prekršaj protiv javnog reda i mira.
Nemački list otvara i pitanje istorijskog nasleđa pozdrava „Za dom spremni“ i njegovog ponovnog korišćenja tokom rata devedesetih godina i danas na sportskim i drugim okupljanjima.. U analizi se pominju i sporni snimci pesme koja veliča koncentracioni logor Jasenovac, na kojima se čuje glas nalik Tompsonovom. Pevač je ranije tvrdio da je reč o falsifikatu.
Autor „Velta“ deo Tompsonove popularnosti objašnjava povezivanjem nacionalnog identiteta i katoličanstva, što, kako navodi, ima poseban značaj i među delom hrvatske dijaspore.
Tako su Tompsonovi koncerti ponovo postali tema ne muzičkih i kulturnih rasprava već širih političkih sporova o odnosu prema istoriji, ustaškom nasleđu i granicama slobode javnog nastupa.
(politika.rs)







