Republika Srpska ulazi u radikalniju bitku za sigurnije puteve novim petogodišnjim planom teškim gotovo 100 miliona maraka, koji nakon prošlogodišnjeg crnog bilansa predviđa strožu kontrolu brzine, digitalno uvezivanje institucija i nultu toleranciju za stradanje djece.
Nacrt programa bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske za period od 2026. do 2030. godine trenutno je u procesu javnih konsultacija i još nije usvojen, a predstavlja prvi operativni okvir za sprovođenje Strategije bezbjednosti saobraćaja za period od 2026. do 2035. godine. Dokument je pripremljen u vrijeme pogoršanih pokazatelja bezbjednosti, jer su prošle godine u Srpskoj evidentirane 13.484 saobraćajne nezgode, u kojima je poginulo 129 lica, dok su 672 teško povrijeđena.
Cilj programa je da do 2030. godine broj teško povrijeđenih bude smanjen na 453, a da na putevima Srpske ne bude poginule djece. Za realizaciju programa planirano je gotovo 100 miliona KM, a najveći dio novca biće usmjeren na bezbjednije puteve, sanaciju rizičnih lokacija, bezbjednije prolaske kroz naselja, savremene tehnologije i povećanje bezbjednosti na prelazima puta preko željezničke pruge. Jedna od novina je uvođenje MAIS tri skale za preciznije praćenje težine povreda, kao i dubinskih analiza najtežih saobraćajnih nezgoda. Namjera je da se utvrdi ne samo neposredni uzrok, već i šta je u sistemu moglo biti drugačije, od stanja puta i vozila do ponašanja učesnika i organizacije saobraćaja, te da iz tih analiza proisteknu konkretne mjere.
Program predviđa i normativne promjene, pa je do kraja 2028. godine planirano uređivanje oblasti mikromobilnosti i uspostavljanje pravila za obaveznu upotrebu zaštitnih kaciga za vozače dvotočkaša.
Posebna pažnja biće posvećena djeci, s obzirom na to da se dječija sjedišta i sigurnosni pojasevi na zadnjim sjedištima i dalje nedovoljno koriste. Među novinama je i tehničko jačanje saobraćajne policije, uključujući veći broj “presretača” i savremene opreme za kontrolu saobraćaja, dok bi evropski alati za procjenu i upravljanje bezbjednošću puteva trebalo da postanu dio planiranja i izgradnje infrastrukture. Predviđeno je i digitalno uvezivanje podataka policije, zdravstva i osiguranja, kako bi na jednom mjestu bili dostupni podaci o nezgodama, vozačima, vozilima, povredama i sankcijama.
Rukovodilac Odsjeka za vozače, puteve i vozila u Agenciji za bezbjednost saobraćaja RS Goran Bošnjak kaže za “Glas” da se prošlogodišnji crni bilans ne može objasniti jednim uzrokom.
– Povećanje broja saobraćajnih nezgoda, a posebno broja poginulih, ukazuje na pogoršanje stanja u više segmenata, od ponašanja učesnika, neprilagođene brzine i vožnje pod dejstvom alkohola, do stanja putne infrastrukture, tehničke ispravnosti vozila i efikasnosti kontrole – rekao je Bošnjak.
On je naglasio da će Agencija pojačati preventivne aktivnosti i saradnju sa policijom, lokalnim zajednicama i upravljačima puteva, posebno na mjestima na kojima se dešavaju najteže nezgode.
– Ne želimo samo da konstatujemo da je broj poginulih povećan, već da utvrdimo gdje, zašto i kako je do tih posljedica došlo i da na osnovu toga preduzmemo mjere koje mogu spriječiti ponavljanje istih scenarija – istakao je Bošnjak.
Govoreći o MAIS tri skali, on je rekao da će ona omogućiti precizniju sliku o stvarnim posljedicama nezgoda i bolje povezivanje sa podacima zdravstvenog sistema.
– Najvažnije je da analiza ne završi u izvještaju. Iz nje moraju proizaći konkretne mjere, a zatim se mora pratiti da li su te mjere i realizovane. Upravo u tome vidim najveću vrijednost ovog pristupa, da iz svake najteže saobraćajne nezgode izvučemo pouku koja će spriječiti da se slična nezgoda ponovi – naglasio je Bošnjak.
Prema njegovim riječima, najveći izazov neće biti usvajanje programa, već njegova realizacija, jer je za sprovođenje planiranih mjera potrebno dodatno jačanje kadrovskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta.
– Program bezbjednosti saobraćaja nije dokument koji treba da ostane na papiru. Za svaku mjeru moraju biti jasno definisani nosioci, rokovi, indikatori i sredstva za realizaciju. Ako se to bude poštovalo i ako se budu mjerili rezultati, imamo dobru osnovu da u narednih pet godina napravimo značajan iskorak – poručio je Bošnjak.
AUTO-SJEDIŠTE
Goran Bošnjak je upozorio i na loše navike roditelja kada je riječ o prevozu djece, navodeći da promjena mora početi od porodice, ali biti podržana edukacijom, kontrolom i efikasnijim sankcijama.
– Nije dovoljno samo obezbijediti auto-sjedište. Važno je da odgovara uzrastu i visini djeteta, da je pravilno postavljeno i da je dijete pravilno vezano. Cilj je da roditelj shvati da je dječije sjedište i sigurnosni pojas sredstvo zaštite života, a ne zakonska obaveza koju treba ispuniti samo kada postoji mogućnost kontrole – rekao je Bošnjak.
(glassrpske.com)
