Novi zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti u institucijama BiH, čije je kreiranje u toku, uređuje status takozvanih zviždača, odnosno uzbunjivača, te postupak njihove zaštite, a onom ko im otkrije identitet zaprijećena je kazna od 10.000 do 20.000 KM.
Kazna u istom iznosu predviđena je i kada odgovorna osoba institucije ometa ili pokuša ometati prijavljivanje korupcije ili drugih nepravilnosti, ili omogućava ili toleriše preduzimanje štetnih radnji prema prijaviocu ili povezanim osobama, te sprovodi bezrazložne postupke protiv prijavioca ili povezanih osoba.
Ishod postupka
Od 5.000 do 15.000 KM biće kažnjavana odgovorna osoba institucije ako, između ostalog, ne zaprimi prijavu podnesenu pisanim putem, te o usmeno podnesenoj prijavi ne sačini zapisnik ili službenu zabilješku, ali i ako bez odgađanja ne obezbijedi zaštitu identiteta i ličnih podataka prijavioca.
Ista kazna predviđena je odgovornom licu i ako se ne radi u cilju otkrivanja, sprečavanja i suzbijanja korupcije ili nepravilnosti na koje je ukazao prijavilac.
Ako ne želi da bude kažnjena od 5.000 do 15.000 KM, odgovorna i ovlaštena osoba moraće prijavioca korupcije ili drugih nepravilnosti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja uredne prijave obavijestiti o ishodu postupka, odnosno o mjerama i aktivnostima koje su preduzete po podnesenoj prijavi.
Kazne i za zviždače
Kazne su, međutim, predviđene i za zviždače, tj. uzbunjivače.
“Kaznom od 1.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj osoba koja svjesno podnese prijavu korupcije ili drugih nepravilnosti za koju u trenutku podnošenja zna da nije istinita ili podnosi prijavu kojom se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji ili drugim nepravilnostima”, navedeno je u Prednacrtu zakona.
Ovim zakonskim rješenjem, između ostalog, uređuju se status osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti, postupak prijavljivanja, obaveze institucija u vezi s prijavljivanjem, postupak zaštite osoba koje prijavljuju korupciju, te propisuju sankcije za povrede odredaba ovog zakona.
Svaka osoba, kako je naglašeno, ima pravo prijaviti bilo koji oblik korupcije, kršenja zakona ili propisa u institucijama.
Prijavilac zaštićen
“Prijavilac koji podnese prijavu u razumnom uvjerenju zaštićen je po osnovi ovog zakona i ne smije trpjeti štetne radnje zbog svoje prijave iako se utvrdi da navodi prijave učinjeni s razumnim uvjerenjem nisu tačni. On se neće smatrati materijalno, kazneno ili disciplinski odgovornim za sticanje i razotkrivanje informacija u slučaju prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti, osim u slučaju kada sticanje informacija samo po sebi predstavlja samostalno krivično djelo”, navedeno je u Prednacrtu zakona.
Zabranjeno je, međutim, prijavljivanje korupcije i drugih nepravilnosti dostavljanjem informacija za koje prijavilac zna da nisu istinite kao i prijavljivanje kojim se traži imovinska korist kao nagrada ili naknada za dostavljanje informacija i dokaza.
Zloupotreba prava
Objašnjeno je da zloupotreba prava prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti predstavlja težu povredu radne dužnosti, s tim što teret dokazivanja te zloupotrebe snosi ovlaštena ili odgovorna osoba u institucijama.
“U slučaju prijave korupcije ili druge nepravilnosti koja je učinjena u razumnom uvjerenju, odgovorna, odnosno ovlaštena osoba i nadležno tijelo dužni su u okviru svojih nadležnosti preduzeti sve mjere u cilju otkrivanja, sprečavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije ili drugih nepravilnosti, kao i mjere za zaštitu prijavioca”, navedeno je u Prednacrtu.
Hitan postupak
Postupak u vezi sa zaštitom prijavioca korupcije i drugih nepravilnosti je, kako je naglašeno, hitan i sprovodi se bez odgađanja.
Prijava, kako je naglašeno, treba da sadrži podatke o prijaviocu ukoliko nije anonimna, podatke je li podnesena nekoj drugoj instituciji ili organizaciji, činjenice i okolnosti na temelju kojih prijavilac smatra da je bio pokušaj ili izvršena korupcija ili druga nepravilnost, te podatke o osobi za koju postoji opravdano uvjerenje da je izvršila korupciju ili druge nepravilnosti ukoliko prijavitelj ima takve podatke.
Uz prijavu, prijavilac, ako ih ima, dostavlja i materijalne dokaze iz kojih proizlazi razumno uvjerenje da je bio pokušaj ili izvršena korupcija ili druga nepravilnost.
Anonimne prijave
Identitet prijavioca, odnosno podaci na temelju kojih se može otkriti identitet te drugi podaci iz prijave, ističe se, dostupni su isključivo odgovornoj ili ovlaštenoj osobi koja je zadužena za primanje takvih prijava i njihovu daljnju obradu.
Odgovorna ili ovlaštena osoba, dodaje se, ne smije raditi na utvrđivanju identiteta podnosioca anonimne prijave.
Ovaj zakon, inače, zamijeniće stari, koji datira iz 2013. godine, a kako je navedeno, centralna institucija za zaštitu prijavioca korupcije i drugih nepravilnosti je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH postoje zakoni koji štite zviždače na svim nivoima, osim na nivou FBiH.
“Značaj ovakvih zakona ogleda se u činjenici da niko ne može imati toliko dobre informacije o korupciji koliko oni koji o njoj neposredno svjedoče. Ovi zakoni štite ta lica upravo na način da oni zbog prijavljivanja korupcije ne mogu da trpe nikakve štetne posljedice, odnosno nikakvu odmazdu na svom radnom mjestu, u smislu disciplinskih postupaka, mobinga, te eventualnih otkaza”, rekao je Ožegović u izjavi za “Nezavisne novine”.
(Nezavisne)
